BOSANSKO PRIMORJE

BOSANSKO PRIMORJE

-Od ušća rijeke Neretve do Kurila (Petrova sela) nazivaju historičari Bosanskim Primorjem. To je područje bilo od X do početka XIV vijeka u rukama humskih knezova. Kad su Dubrovčani kupili Ston i Stonski Rat 1333. god., nisu im ti novostečeni posjedi bili sigurni, te su tražili da ih osiguraju. Zato su područje od Stona do Kurila kupili od bosanske države 15.1.1399. godine.

Kralj Tvrtko II je potvrdio Dubrovčanima Bosansko Primorje, 24.6.1405. god.

Kad su Dubrovčani došli u posjed Bosanskog Primorja, zvanog ‘Terrae Novae’, proglasili su da su tamošnji pašnjaci zajednička svojina cijelog stanovništva Republike i primijenili na taj teritorij svoj statut – piše Marko Vego u knjizi Naselja bosanske srednjevjekovne države.

U ovom kontekstu priliči spomenuti Neum – danas jedini izlaz Bosne i Hercegovine na more. Očito da je i to područje pripadalo samostalnoj bosanskoj državi, da bi nakon par vijekova pod Dubrovnikom ponovo bilo vraćeno natrag. Naime, nakon mirovnog sporazuma u Požarevcu 1718. – novom granicom Dubrovačka republika je došla u neposredno susjedstvo s Mlečanima. Da bi izbjegli nepoželjnu Mletačku republiku uz svoje granice, Dubrovčani su Bosanskom ejaletu dobrovoljno ustupili Klek i Neum, na sjeveru, i Sutorinu, na jugu – podatak je zabilježen u radu Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata.

Ovdje vidimo da je naša zemlja dobila nazad još jednu teritoriju koju je kontrolisala u vrijeme dok je bila kraljevina – Sutorinu.  Znamo da je obližnji Herceg Novi osnovao bosanski kralj Tvrtko I Kotromanić a u njemu stolovao herceg Stjepan Kosača sve do dolaska Osmanlija.

I druge gradove i mjesta na Jadranu kontrolisali su bosansko-humski vladari u određenom periodu, od Ulcinja do Zadra – izuzimajući grad Dubrovnik. Pomenuti prostori dolazili su pod bosansku kontrolu u periodu vladavine moćnih Kotromanića, od prvih desetljeća 14. vijeka pa do kraja istoga vijeka i vrhunca bosanske države u vrijeme kralja Tvrtka I kada je Bosna bila teritorijalno najveća.

Kao što je navedeno, što je bitno naglasiti: Bosna i Hercegovina je imala čvrste temelje u Primorju već u 10. vijeku!

(MiruhBosne)

Previous Bećirović pisao Nikoliću: Budite politički odgovoran predsjednik, a ne četnički vojvoda
Next 480. godišnjica osnivanja Gazi Husrev-begove medrese i GHB biblioteke

You might also like

DUHOVNOST

Kako se dočekivao bajram u Bosni, birvaktile

Antun Hangi u knjizi Život i običaji muslimana u Bosni i Hercegovini (1907.) o bajramu: -Poslije akšama zadnjega dana ramazana, ne idu više muškarci na sijela niti u kahve, nego

KULTURA I UMJETNOST

Alija Isaković

Alija Isaković (Bitunja kod Stoca, 15. januar 1932, – Sarajevo, 14. mart 1997), bošnjački kulturni pregalac – romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i historičar jezika

OTPOR BOSNE

Na današnji dan održan referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, okončana opsada Sarajeva

1. mart se obilježava kao Dan nezavisnosti Bosne i Herecgovine. Naime, 29. februara i 1. marta 1992. godine, u Bosni i Hercegovini, održan je referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine