Bosna i Hercegovina dobija centar za napredna AI-istraživanja

Bosna i Hercegovina dobija centar za napredna AI-istraživanja

Možemo biti kreatori, a ne pratioci trendova, kažu poduzetnici koji, nadahnuti ostavštinom i vizijom Emerika Bluma, u Sarajevu pokreću Naučno-istraživački centar ‘Blum’.

Inspirisani vizijom, radom, djelom i u konačnici ostavštinom Emerika Bluma – vizionara koji je od malenog projektnog biroa napravio privrednog giganta svjetskih razmjera (Energoinvest) – Edin Mehić, Kerim Balić, Nermin Hadžić, Ismir Harambašić i Hani Zahirović tražili su način da u Bosni i Hercegovini nastave tradiciju tehnološke inovativnosti i izvrsnosti, te društvenog doprinosa.

Godinama vodeći kompanije za razvoj softvera, koje su se u konačnici spojile te sada djeluju pod zajedničkim imenom Bloomteq, bilo im je jasno da Bosni i Hercegovini postoje pametni, vrijedni i kreativni inženjeri koji će uspješno odgovoriti na svaki zadatak koji dobiju.

U isto vrijeme, primijetili su neiskorišteni potencijal svojih kolega koji su završili smjerove poput automatike, robotike ili matematike, a koji nisu imali gdje u Bosni i Hercegovini zaposliti se i pokazati svoj puni potencijal.

Tada su, kažu, došli na ideju da osnuju naučno-istraživački institut koji će na jednom mjestu okupiti najbolje bosanskohercegovačke inženjere i naučnike te ih motivisati da nakon dugo vremena, umjesto servisa velikim svjetskim kompanijama, ponovo postanu generatori novih ideja, produkata i patenata.

“Iz Bosne i Hercegovine sigurno može ponovo krenuti jedna velika priča. Imamo i potencijal i kapacitet za to”, smatra Balić. “Naš cilj jeste veliki i upravo zbog toga smo institut i nazvali ‘Blum’, da samim imenom pokažemo koji je put kojim želimo da idemo”.

Sprega nauke i industrije

Naučno-istraživački institut Blum bit će posvećen računarskim naukama i inženjerstvu, umjetnoj inteligenciji i autonomnim robotskim sistemima. Njegovo djelovanje bit će fokusirano na ključna područja poput zdravstvenog sektora, energetike, obrazovanja i proizvodnje, kao i brojnim drugim područjima, gdje Al može imati značajan utjecaj na istraživanje, inovacije i unapređenje različitih procesa.

“Fokus nam je na umjetnoj inteligenciji, jer ona ulazi u sve grane industrije, ne samo IT, već i zdravstvo, arhitekturu, novinarstvo, marketing… Tako će sve, od laboratorija za energetiku, medicinu, autonomnu mobilnost do robotike, biti poduprto AI tehnologijom”, kaže Balić.

“Generalno, mi u Bosni i Hercegovini dugo vremena nismo posvećivali dovoljno pažnje toj grani inženjeringa, jer je ona većini bila apstraktna. No, dolaskom Chat GPT-ja pokazalo se da je AI moćan alat koji se, ako se pravilno koristi, može mnogo stvari olakšati i ubrzati proces rada i produktivnost radnika”, dodaje Hadžić.

Zamišljen kao sprega industrije i nauke, Balić kaže da im je cilj da u institutu rade najuspješniji Bosanci i Hercegovci.

“Takve ljude smo i okupili i niko od ljudi koje smo pozvali nas nije odbio, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego širom svijeta. Imali smo brojne razgovore i sastanke sa našim ljudima koji su visokopozicionirani u različitim tehnološkim kompanijama širom svijeta i oni su spremni da krenu s nama u ovu veliku priču”, kaže.

Osim toga, potpisali su sporazume sa brojnim fakultetima i kompanijama, kako bi u rad instituta bili uključeni najbolji studenti, akademici i ekonomski stručnjaci.

“Nije Bosna i Hercegovina jedina država koja ima prazninu u komunikaciji u sektorima nauke i privrede. Čak Njemačka pravi plan zbližavanja nauke i industrije, kako ne bi imala tu disperziju i kako bi ono što nastane na univerzitetima i institutima bilo stavljeno u formu produkta i u konačnici komercijalizirano”, pojašnjava Hadžić. “I mi ćemo preko instituta, koji će funkcionisati kao neka vrsta vezivnog tkiva, okupiti naše najbolje stručnjake i uvezati njihov rad”.

Veliki potencijal

Na pitanje šta je najvažnije što im je iz bogate biografije Emerika Bluma vodilja u njihovom radu, Balić ističe da je to vizija i ideja da Bosna i Hercegovina može biti centar izvrsnosti i generator novih ideja i inovacija.

“Cilj nam je da u našoj zajednici probudimo taj način razmišljanja, da motivišemo ljude da kada svi damo svoj maksimum sigurno možemo napraviti nešto značajno, nešto veliko”, ističe.

“Radom kroz servisne kompanije za strano tržište smo pokazali da nam znanja i umijeća ne fali. Ali ne želimo da nas svijet doživljava kao jeftinu radnu snagu i da se takmičimo u satnici, jer je naš potencijal mnogo veći. Možemo biti kreatori, a ne pratioci trendova”, uvjeren je Balić.

“Ljudi iz Bosne i Hercegovine su napravili desetine proizvoda koji su drugim ljudima donijeli desetine i stotine miliona dolara. To pokazuje da nije riječ o tome možemo li, jer je očito da možemo. Ali potrebno je da opet i mi sanjamo velike snove i da ih, umjesto za strane investiture, ostvarujemo za nas i naše društvo”, dodaje Hadžić. “Vrijeme je da vratimo samopouzdanje koje smo negdje usput izgubili”.

Izvor: AJB

Previous Obilježen 21. juni – Dan kakanjskih šehida semizovačkog ratišta
Next Nakon višesatnog prekida: Normalizirano snabdijevanje električnom energijom u Bosni i Hercegovini

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Bh. inovatori ponovo “osvojili” Pariz: Osam priznanja za sedam inovacija

Članovi Asocijacije inovatora Bosne i Hercegovine dobili su osam priznanja za sedam inovacija na jučer završenoj 114. Izložbi inovacija „Konkurs Lepin“ (Concours Lépine) u Parizu. Od 600 izloženih inovacija, nagrađena je svaka

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Rotacija unutrašnje jezgre Zemlje možda doživljava zaokret u suprotnom smjeru

U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Geoscience, Yi Yang, naučni saradnik na Univerzitetu u Pekingu, i Xiaodong Song, profesor katedre Univerziteta u Pekingu, proučavali su seizmičke valove od zemljotresa koji

NAUKA I TEHNOLOGIJA

Veliki interes – Novih 600 studenata na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu

  Interes za upis na Prvi ciklus Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu mnogo je veći u odnosu na prošlu godinu i akademske 2018/19. dobivamo novih 600 studenata – kazala je dekanesa