Bosna i Hercegovina zabilježila najveći rast bogatstva po stanovniku – čak 274 posto!

Bosna i Hercegovina zabilježila najveći rast bogatstva po stanovniku – čak 274 posto!

 

Svjetska banka objavila je izvještaj “Promjene bogatstva nacija 2018”,  u kojem je, po bogatstvu po glavi stanovnika, rangirano 140 zemalja svijeta – prenose mediji.

Temeljem podataka za 2014. godinu, zemlje regije Evrope i središnje Azije imale su udio u svjetskom bogatstvu od 27 posto, pri čemu su najveći dio bogatstva u regiji držale zemlje zapadne Evrope.

Na listi, koja procjenjuje rast bogatstva u periodu od 1995. do 2014. godine je i BiH, kao i zemlje iz našeg okruženja – Hrvatska, Slovenija, Makedonija, Albanija. Srbije nema na spisku, jer nisu bili dostupni neki podaci, naveli su iz Svjetske banke.

Među zemljama gdje se ukupno bogatstvo po glavi stanovnika povećalo je i Bosna i Hercegovina.

Različite okolnosti

Smanjenje populacije pridonijelo je povećanju bogatstva po stanovniku u značajnom rasponu zemalja Evrope i središnje Azije, kao što su naša zemlja, Armenija, Gruzija, Moldavija, Bugarska, Bjelorusija, Albanija, Rumunija, Latvija, Litva, Ruska Federacija, Poljska, Estonija, Mađarska, Njemačka, a tu se nalazi i Hrvatska.

Pritom, najveći rast bogatstva po stanovniku, od 274 posto, imala je Bosna i Hercegovina, prvenstveno zbog vrlo brzog rasta ljudskog kapitala, a uslijed oporavka od regionalnih sukoba od bazne godine istraživanja, 1995. Od 43 zemlje regije Evrope i središnje Azije, BiH se našla na 41. mjestu, s ukupnim bogatstvom po glavi stanovnika od 40.486 dolara, a slabije plasirani od nje bili su samo Moldavija i Kirgistan.

Različiti su razlozi zbog kojeg je bogatstvo po stanovniku stagniralo ili se smanjilo u pojedinim zemljama. Naprimjer, u Grčkoj, Portugalu i Španiji ono se smanjilo nakon finansijske krize u 2010. godini, usred rasta vanjskog duga tih zemalja te stagnacije ili pada ljudskog kapitala.

U Ukrajini, ukupno bogatstvo palo je za 10 posto, no gubitak broja stanovnika od 12 posto, rezultiralo je rastom bogatstva po stanovniku od dva posto. U Turskoj, bogatstvo po stanovniku je stagniralo, povećavši se samo dva posto između 1995. i 2014. godine.

To je rezultat postupnog povećanja tereta inozemnog duga, pada nivoa prirodnog kapitala, koji predstavlja velik udio bogatstva, kao i malih dobitaka kada je u pitanju druga imovina, navodi se u izvještaju.

Hrvatska se, s bogatstvom po glavi stanovnika od 147.545 dolara, našla na 28. mjestu, što je ispod prosjeka regije, koji iznosi 368.233 dolara. Primjerice, mjesto iznad Hrvatske nalazi  se Poljska, s iznosom od 154.932 dolara, dok je Slovenija na 16. poziciji, s iznosom od 351.776 dolara.

Zapadnoevropske zemlje u 2014. godini držale su 83 posto regionalnog bogatstva – Njemačka 19 posto, Francuska 14 posto, Velika Britanija 13, Ruska Federacija 9, dok je preostalih osam posto bilo  u rukama istočnoevropskih i srednjoazijskih zemalja.

Pritom je bogatstvo po glavi stanovnika značajno variralo u toj regiji. Naime, Norveška, Švicarska i Luksemburg imali su bogatstvo od više od milion dolara po građaninu, i ustvari su njihovi građani bili među najbogatijima u svijetu, dok je u većini preostalih zemalja OECD-a s visokim dohotkom, bogatstvo po glavi stanovnika iznosilo između 600.000 i 900.000 dolara. S druge strane, značajan broj istočnoevropskih i zemalja središnje Azije, njih 13, imalo je bogatstvo ispod 100.000 dolara po osobi.

Značajna nejednakost

Kako pokazuje izvještaj, globalno bogatstvo znatno je poraslo tokom protekla dva desetljeća, no gledano po glavi stanovnika, smanjilo se ili stagniralo u više od dvadesetak zemalja u različitim prihodovnim razredima.

Izvještaj je pokazao da je globalno bogatstvo poraslo za oko 66 posto, sa 690.000 milijardi dolara na 1.443 hiljade milijardi dolara. Međutim, nejednakost je bila značajna, budući da je bogatstvo po glavi stanovnika u zemljama OECD-a s visokim prihodima bilo 52 puta veće nego u zemljama s niskim prihodima.

Smanjenje bogatstva po stanovniku zabilježeno je u nekoliko velikih zemalja s niskim prihodima, u nekim bliskoistočnim zemljama bogatih ugljikom te nekoliko zemalja OECD-a s visokim prihodima pogođenih finansijskom krizom 2009. godine.

Promjena bogatstva između 1995. i 2014. bila je poprilično raznolika, pri čemu su neke zemlje pokazale veliki napredak, dok su druge izgubile ‘tlo pod nogama’, naročito nakon finansijske krize 2009. godine.

Izvještaj “Promjene bogatstva nacija 2018” prati bogatstvo 141 zemlje između 1995. i 2014. godine objedinjavanjem podataka o prirodnom kapitalu, poput šuma i minerala, ljudskom kapitalu, to jest zaradi tokom životnog vijeka osobe, zatim proizvodnom kapitalu, poput zgrada, infrastrukture i slično, te neto inozemnoj imovini.

– Izgradnjom i njegovanjem ljudskog i prirodnog kapitala, zemlje širom svijeta mogu povećati bogatstvo i jačati. Svjetska banka ubrzava svoje napore kako bi pomogla zemljama da ulažu više, a i učinkovitije, u svoje ljude – izjavio je predsjednik Svjetske banke Jim Jong Kim.

On je dodao da ne može postojati održiv i pouzdan razvoj ako ljudski kapital ne smatramo najvećom komponentom bogatstva naroda.

Previous Investicija firme Alibeg d.o.o. - Uskoro airsoft i paintball park na Igmanu
Next Na današnji dan preminuo pjesnik Aleksa Šantić

You might also like

NAŠI DANI

General Dudaković: Stalno je aktuelna hajka na pripadnike Petog korpusa

Hapšenje Nisveta Porića i Safeta Isakovića, komandira legendarne bužimske jedinice Gazije, koja je bila u sastavu 505. viteške brdske brigade, izazvalo je nevjericu među građanima Bužima i Velike Kladuše, ali

NAŠI DANI

Sud Bosne i Hercegovine odbio optužnicu protiv Osmana Mehmedagića i drugih

Zbog visokog javnog interesa i mnogobrojnih medijskih upita, Sud Bosne i Hercegovine u krivičnom predmetu Osman Mehmedagić i dr, izdaje službeno saopštenje VANPRETRESNO VIJEĆE SUDA BOSNE I HERCEGOVINE ODBILO ŽALBU TUŽILAŠTVA

NAŠI DANI

“Hrvatske šume” sijeku šumu i na teritoriji Bosne i Hercegovine

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić zatražio je pomoć Predsjedništva Bosne i Hercegovine u vezi sa sječom šume koju “Hrvatske šume”, kako je rekao, dijelom vrše i na teritoriji BiH, na