Bosna je svoja, ali i svih koji je poštuju

Bosna je svoja, ali i svih koji je poštuju

Koliko se određeni historijski falsifikati i mitovi svjesno te konstanstno ponavljaju, isto tako potrebno je ponovljati činjenice.

Vasa Čubrilović, srbijanski historičar, širenje pravoslavlja u Bosni i doseljavanje Srba datira u 15. i 16. vijek. Dakle u period osmanske vlasti.

-Nova Pećka patrijaršija dobila je… (nabraja stare oblasti), zatim nove dijeceze u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji sa Sremom i u Ugarskoj, čak tamo do Budima.
Prema tome, Pećka patrijaršija je poslije 1557. proširila svoju jurisdikciju nad pravoslavnima u ovim zemljama, gdje se srpski narod naselio u XV i XVI vijeku.
Ovako proširena Pećka patrijaršija daleko je prelazila pod Turcima granice Patrijaršije iz doba Nemanjića – piše Čubrilović.

O tome govori još jedna historičarka iz Srbije, Olga Zirojević.

Prva poznati podignuti pravoslavni objekat na bosanskoj teritoriji (eventualno izuzimajući neke pogranične dijelove) je manastir Rmanj kod Bihaća – iz 16. vijeka. O tome piše historičar N. Malcolm.

Činjenica je da Srbija tokom srednjeg vijeka nije imala nikakvu kontrolu nad bosanskom državom (bilo je obrnuto u određenim prilikama), kao ni uticaj nad njenim narodom ili vjerskim prilikama (kada je bila dominantna Crkva bosanska, koja je stajala nasuprot katoličansva i ortodoksije).

BOSNA – ŽIVOTNA I DOVOLJNO DOBRA ZA SVE

Ništa od vjerskih ili etničkih razlika ne bi trebalo biti problem za bosanski narod. Štaviše, može biti prednost u današnjem svijetu. Ne vjerujemo da su se u ranijim vjekovima naši ljudi raspravljali šta je prije podignuto, crkva ili džamija. Nisu ljudi u Bosni gubili ni osjećaj pripadnosti svojoj zemlji, mada su živili u velikim carstvima dugo vremena. Stvari se počinju komplikovati unazad vijek i po.

Intenzitet srbijanskog (s druge strane i hrvatskog) prisustva u Bosni i Hercegovini počinje s kraja 19. vijeka i agresivno se nameće bosanskom čovjeku do današnjih dana. Pritom su iskonstruisane razne historijske laži s ciljem da se narod otruje mržnjom.

Kako neko ko je rođen u jednoj zemlji ima razlog da mrzi istu, ili da tu zemlju pokuša otuđiti, preimenovati… sve zarad nečijih vanjskih interesa.

No, teško je ispraviti falsifikate, posebno ako se isti nalaze i u značajnim književnim djelima. O silnim neistinama plasiranim na razne načine, gdje se Bosna nastoji prikazati kao ‘tamo nečija’, a ne svoja – suvišno je govoriti. I danas slušamo razna podmetanja i uvrede na račun Bošnjaka, a indirektno i na račun drugih.

Pritom, jedna suluda politika uporna je u zamisli da to što je bosansko treba biti nešto drugo – ono što nikada nije bilo. U pokušajima ostvarenja sumanutih ciljeva ne preza se ni od čega, ne štedi se niko… na ljude u Bosni gleda se kao na ‘topovsko meso’.

Toj politici svi građani ove zemlje trebaju se suprotstaviti, u suprotnom dopuštaju da budu iumanipulisani likovi iz viceva o ‘glupim Bosancima’.

Bosna je dovoljno dobra i prostrana za sve ljude, bez obzira ko bili i kako sebe zvali. Ta bosanska sloboda pokazala se u prošlosti mnogo puta. Zauzvrat, ova zemlja zaslužuje i neko poštovanje, zahvalnost, i razum njenih stanovnika. Da bi bila – mirna Bosna. I napredna!

(MiruhBosne)

Previous Dodik prijeti NATO-u konfrontacijom; domaći zvaničnici najavljuju odgovor
Next Advokat Emir Kovačević: Zakon o premjeru i katastru RS krši ljudska prava, podnesena apelacija Ustavnom sudu BiH

You might also like

HISTORIJA

Kako je u 19. vijeku spašen bosanskohercegovački izlaz na more

Sutorina i Neum, odnosno Klek, kako se taj dio naše zemlje nazivao prije urbanog razvoja ovog kraja, bili su na meti aspiracija velikih svjetskih sila skoro dva posljednja stoljeća. Dakako,

HISTORIJA

ILHAMIJA – prvi bosanski disident (VIDEO)

U povodu ovogodišnjeg obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih režima, DIGI:BA promovira VR film pod naslovom „Ilhamija – prvi bosanski disident“, a u povodu 200. godišnjice smrti Abdulvehaba Ilhamije

RIJEČ

Anto Nobilo: Hrvatska će biti proglašena krivom za agresiju na Bosnu i Hercegovinu, ‘HB’ je bila paradržava

Ugledni hrvatski advokat Anto Nobilo, široj bh. javnosti poznat kao branilac generala HVO-a Tihomira Blaškića tokom suđenja u Hagu, kazao je u razgovoru za INS kako će drugostepena presuda bivšem