Andi Alijagić, Ph.D. istražuje kako mikroplastika, čestice u zraku i hemikalije utiču na ljudsko zdravlje. Sada dobija nagradu Eric K. Fernström za 2026. godinu, koja se dodjeljuje mlađim, posebno perspektivnim i uspješnim istraživačima na Univerzitetu u Örebru.
„Dugoročni cilj je doći do saznanja koja će nam pomoći da razumijemo kako bolesti nastaju i razvijaju se, da unaprijedimo metode za rano otkrivanje štetnih posljedica i, na kraju, da bolje zaštitimo ljudsko zdravlje“, kaže Andi Alijagic.
Nagrada Eric K. Fernström za mlađe, posebno perspektivne i uspješne istraživače svake se godine dodjeljuje sedmorici mlađih istraživača na medicinskim fakultetima u Švedskoj.
Andi Alijagić je prvi istraživač sa Univerziteta u Örebru koji je dobio ovu nagradu.
„Osjećam se istovremeno iznenađeno i veoma posebno. To što sam prvi dobitnik nagrade sa Univerziteta u Örebru čini ovo još radosnijim. Nadam se da će nagrada također pomoći da se skrene pažnja na vrhunska medicinska i interdisciplinarna istraživanja koja se ovdje provode“, kaže on – objavio je Univerzitet u Örebru.
– Velika mi je čast što sam dobio nagradu Eric K. Fernström za 2026. godinu, a posebno sam ponosan što sam prvi dobitnik ove nagrade sa Univerziteta u Örebru.
Ovo je značajno priznanje za naš rad na istraživanju uticaja izloženosti faktorima iz okoliša na ljudsko zdravlje, ali i snažna motivacija da nastavimo dalje razvijati ovo istraživanje, dodatno je prokomentarisao ovo priznanje mladi bosanski naučnik.
Nano- i mikroplastika mogu uzrokovati promjene u ćelijama ljudskog nosa, pokazuje nova laboratorijska studija sa Univerziteta u Örebru.
Najizraženije promjene uočene su kod ćelija koje su bile izložene najmanjim česticama – nanoplastici.
Nos je jedna od prvih tačaka kontakta našeg organizma sa supstancama i česticama koje se nalaze u zraku. Među njima su i mikro- i nanoplastika, koje između ostalog mogu poticati iz sintetičkog tekstila, habanja automobilskih guma i puteva, kao i razgradnje većih plastičnih predmeta.
Međutim, znanje o tome šta se događa kada takve čestice dođu u kontakt sa ćelijama u ljudskim disajnim putevima još uvijek je ograničeno.
„Naši rezultati pokazuju da je veličina čestica važna. Nanoplastika može uticati na biološke sisteme na drugačiji način nego veće čestice, a u našim eksperimentima upravo je nanoplastika bila prvenstveno odgovorna za promjene u metabolizmu ćelija“, kaže Andi Alijagić, Ph.D., docent biologije na Univerzitetu u Örebru, koji je studiju proveo zajedno s, između ostalih, Tuulijom Hyötyläinen, profesoricom hemije na Univerzitetu u Örebru.
„Sljedeći korak je proučavanje izloženosti koje bolje odgovaraju stvarnim uslovima i korištenje naprednijih modela ljudskih disajnih puteva. Da bismo dugoročno mogli procijeniti predstavlja li mikro- i nanoplastika prisutna u zraku zdravstveni rizik, moramo razumjeti i koliko su ljudi izloženi tim česticama i šta one mogu učiniti ćelijama“, kaže Andi Alijagić.
Alijagić je bio student Odsjeka za biologiju, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, UNSA.
(MiruhBosne)
