Bratunčani poručili da nisu zaboravili genocid – Sutra dženaza za deset civilnih žrtava (FOTO)

Podsjećanje na ratne zločine u Bratuncu pod nazivom “Dani genocida nad Bošnjacima opštine Bratunac”, nastavljeno je danas kada su sa Ljubovijskog mosta u Drinu bačene 603 ruže, koje simboliziraju prerano oduzete živote nevino stradalih civila ovoga grada.

Tijela mnogih žrtava iz Podrinja su bačena u rijeku, a većina od njih nikada neće biti pronađena.

– Mi koji smo preživjeli imamo obavezu da ukažemo generacijama koje dolaze šta se to dešavalo u Bratuncu za vrijeme agresije. Drina je nesumljivo najveća masovna grobnica na Balkanu, gdje su nasilnim putem okončati životi mnogih Bošnjaka u Podrinju i mi to nikada nećemo zaboraviti. Ne smijemo dozvoliti da se ovakvi zločini ponove u budućnosti, a naprijed možemo samo ako se zadovolji pravda – poručili su okupljeni Bratunčani.

Još deset žrtava zločina počinjenih u Bratuncu 1992. godine u utorak 12. maja svoj vječni smiraj pronaći će na šehidskom mezarju Veljaci.

Svaka nevina podrinjska žrtva priča je za sebe, sudbina za sebe…

Sudbina porodice Omić je gorka da gorčija ne može biti. Otac Nurif, maloljetni sinovi Hajrudin i Nurdin živi su zapaljeni u kući u naselju Zalužje.

Otac i dvojica sinova sutra će pronaći vječni smiraj na Veljacima, dok su vatra i dim progutali i majku mučki ubijenih dječaka.

U smrt su Hajrudin (9) i Nurdin (13) najvjerovatnije otišli držeći se za ruke. Dokaz tome su pronađene kosti, koje su bile spojene zbog čega se nije u postupku identifikacije moglo utvrditi koja kome pripada.

“Moja majka je dala krv za DNK, ali ona danas zbog lošeg zdravstvenog stanja nije mogla i imala snage da dođe na njihov ispraćaj. Njihove kosti se nisu mogle razdvojiti i zbog toga smo se odlučili da ih pokopamo u istom tabutu. Zajedno sa njima sutra će biti pokopan i njihov otac“, kaže Dževada Mašić, rodica Hajrudina i Nurdina, kojoj su u bratunačkom zločinu ubijen otac, djeca i četvorica amidža.

Na živoj lomači u Zalužju ubijena su i braća Azem i Sejfulah Čivić. Jedini preživjeli član porodice Čivić, brat Mevludin, nije imao snage da progovori o svim ubijenim članovima svoje porodice i familije.

“Žrtve koje danas ispraćamo pronađene su na različitim lokacijama. Braća Omić i Čivić su zapaljeni u Zalužju, imamo žrtvu koja je ubijena u Šapcu i bačena u Drinu, a imamo žrtava iz masovnih stratišta Križevačke njive i Bilječeva. Nema pravde na ovom svijetu niti će je biti. Zlikovci koji su počinili najmonstruoznije zločine i danas šetaju najkrvavijim gradom – Bratuncem“, kazala je Šuhra Sinanović, predsjednica Udruženja Žena Podrinja – Bratunac, koja je izgubila 23 člana svoje uže familije.

Nevine bratunačke žrtve ispraćene su danas iz Komemorativnog centra u Tuzli, a dženaza će im biti klanjana sutra u vrijeme podne namaza.

U Memorijalnom centru i šehidskom mezarju Veljaci bit će ukopani: Nurif (Salko) Omić, rođen 1947. godine; Nurdin (Nurif) Omić, rođen 1980. godine; Hajrudin (Nurif) Omić, rođen 1983. godine; Sead (Jusuf) Jusupović, rođen 1974. godine; Mevludin (Safet) Husić, rođen 1961. godine; Rifat (Alija) Bajrami, rođen 1953. godine; Hajrudin (Hasan) Alić, rođen 1948. godine; Hajdarević (Fadil) Edmir, rođen 1961. godine; Sejfulah (Rešida) Čivić, rođen 1969. godine i Azem ( Rešida) Čivić, rođen 1971. godine.

U proteklih osam kolektivnih dženaza, na šehidskom mezarju Veljaci ukopano je 273 tijela. Zvanični podaci govore da je tokom 1992. godine na području općine Bratunac ubijeno 603 civilne osobe, iako će taj broj biti veći, jer se tokom centraliziranja spiskova došlo do novih imena, prije svega onih ubijenih osoba koje su pred rat živjele u Bratuncu, a imale su dokumente u nekoj drugoj općini.

Probleme u određivanju zvaničnoga broja ubijenih stvara i činjenica da su brojne žrtve, odlukom članova njihovih porodica, ukopane u porodična mezarja u bratunačkim selima.

Bratunac je jedna od općina sa najvećim procentom stradalih Bošnjaka. U srebreničkom genocidu ubijeno je najmanje 2.100 osoba sa područja Bratunca.

(klix.ba/NAP/tuzlarije.net/mb)