Brže i lakše do Kušlat džamije, kameno stepenište na 450 dužnih metara
Na 450 metara dužine s visinskom razlikom od 150 metara grade se kamene stepenice koje će biti najlakši i najkraći put do Kušlat džamije sa glavne ceste Konjević Polje – Zvornik.
– Do sada su stepenice urađene na dužini od 250 metara kroz šumsku trasu i do oktobra je planiran završetak preostalog dijela stepeništa – kaže u razgovoru za Fenu Kemo Selimović, izvođač radova.
Pojašnjava da je širina stepenica 1,25 metara što će omogućiti nesmetano kretanje i mimoilaženje više osoba na putu prema džamiji. Gradi se i više potpornih zidova, a u planu je postavljanje klupa, ograde i rasvjete na stepeništu. Ukupna dužina staze do Kušlat džamije je 734 metra, a dio od 284 metra će se prelaziti postojećim stepenicama koje su uklesane u kamenu u vrijeme gradnje džamije u 15 stoljeću, kaže Selimović.
Izgradnju stepeništa realizira, na bazi dobrotvornih novčanih priloga i donacija, udruženje „Kušlat“ iz Ženeve. Stepenište će biti najlakši i najbrži način dolaska do džamije, pored postojećih šumskih puteva, od kojih je jedan Rimski put koji je povezivao Srebrenicu i Sremsku Mitrovicu (Domavia i Sirmium), a koji i danas svjedoči o važnosti ovog područja još od antičkog vremena. U doba Rimskog carstva u Sremskoj Mitrovici je radila kovnica zlatnog i srebrnog novca, a ruda je dopremana iz Srebrenice.
Koračajući prema džamiji Kušlat istovremeno se u mislima korača kroz historiju … Pečat prošlim stoljećima do današnjih dana daje džamija izgrađena u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine, zbog čega se smatra jednom od najstarijih vojnih džamija u Bosni i Hercegovini, izgrađenih za potrebe vojnika Osmanskog carstva. Graditeljsko umijeće da džamija ukrasi vertikalnu stijenu, i skladne dimenzije koje su je sjedinile sa liticom i zelenilom, izazivaju divljenje onih koji je gledaju odozdo sa glavnog puta Konjević Polje-Zvornik, kao što bez daha ostavlja pogled odozgo na Jadar i Drinjaču, koji se spajaju upravo ispod lokaliteta džamije, ukrašeni kanjonskim šumovitim stranama te dvije zelene rijeke. I nije slučajno što je privlačila učenjake, sufije, mistike…
U blizini, 30-tak kilometara udaljenosti je Memorijalni centar u Potočarima, mezarja u Gornjoj Kalesiji, Veljaci u Bratuncu, Zaklopača, Rakita u Vlasenici, brojni memorijali, mjesta bosanske historije i pijeteta.
Obnovljena je 2011. godine u izvornom izgledu, sa kamenim zidovima u osnovi te drvenim krovom i munarom. Putnicima namjernicima daje mogućnost da namaz obave na stijeni, visokoj 150 metara.
You might also like
Godišnjica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine: Čuvar tri miliona eksponata
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 135. godišnjicu od osnivanja. Rođendan proslavlja cjelodnevnim programom od 10 do 22 sata, a ulaz za posjetioce je besplatan. Uz stalne izložbene postavke na
Eminagića kuća u Tešnju: Prostor koji posjetioce vraća u davna vremena i mami da ponovo dođu
Svako onaj ko posjeti Tešanj, mjesto poznato po velikom broju firmi koje egzistiraju na području te općine u Bosni i Hercegovini, kao nezaobilazan segment svrati u Eminagića kuću – konak,
Glamoč: Grad sa najvećim nišanom u Evropi
Na ulazu u Glamoč, kilometar od njegovog središta nalazi se nadgrobni spomenik ili nišan Omer-age Bašića. Na području Glamoča nalaze se nišani koji su zasigurno među najznačajnijim ne samo u