Brže i lakše do Kušlat džamije, kameno stepenište na 450 dužnih metara

Brže i lakše do Kušlat džamije, kameno stepenište na 450 dužnih metara

 Na 450 metara dužine s visinskom razlikom od 150 metara grade se kamene stepenice koje će biti najlakši i najkraći put do Kušlat džamije sa glavne ceste Konjević Polje – Zvornik.

– Do sada su stepenice urađene na dužini od 250 metara kroz šumsku trasu i do oktobra je planiran završetak preostalog dijela stepeništa – kaže u razgovoru za Fenu Kemo Selimović, izvođač radova.

Pojašnjava da je širina stepenica 1,25 metara što će omogućiti nesmetano kretanje i mimoilaženje više osoba na putu prema džamiji.  Gradi se i više potpornih zidova, a u planu je postavljanje klupa, ograde i rasvjete na  stepeništu.  Ukupna dužina staze do Kušlat džamije je 734 metra, a dio od 284 metra će se prelaziti postojećim stepenicama koje su uklesane u kamenu  u vrijeme gradnje džamije u 15 stoljeću, kaže Selimović.

Izgradnju stepeništa realizira, na bazi dobrotvornih novčanih priloga i donacija, udruženje „Kušlat“ iz Ženeve.  Stepenište će biti najlakši i najbrži način dolaska do džamije, pored postojećih šumskih puteva, od kojih je jedan Rimski put koji je povezivao Srebrenicu i Sremsku Mitrovicu (Domavia i Sirmium), a  koji i danas svjedoči o važnosti ovog područja još od antičkog vremena.  U doba Rimskog carstva u Sremskoj Mitrovici je radila kovnica zlatnog i srebrnog novca, a ruda je dopremana iz Srebrenice. 

Koračajući prema džamiji Kušlat istovremeno se u mislima korača kroz historiju … Pečat prošlim stoljećima do današnjih dana daje džamija izgrađena u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine, zbog čega se smatra jednom od najstarijih vojnih džamija u Bosni i Hercegovini, izgrađenih za potrebe vojnika Osmanskog carstva.  Graditeljsko umijeće da džamija ukrasi vertikalnu stijenu, i skladne dimenzije koje su je sjedinile sa liticom i zelenilom, izazivaju divljenje  onih koji je gledaju odozdo sa glavnog puta Konjević Polje-Zvornik, kao što bez daha ostavlja pogled odozgo na Jadar i Drinjaču, koji se spajaju  upravo ispod lokaliteta džamije, ukrašeni  kanjonskim šumovitim stranama te dvije zelene rijeke. I nije slučajno što je privlačila učenjake, sufije, mistike…

U blizini, 30-tak kilometara udaljenosti je Memorijalni centar u Potočarima, mezarja u Gornjoj Kalesiji, Veljaci u Bratuncu, Zaklopača, Rakita u Vlasenici, brojni memorijali, mjesta bosanske historije i pijeteta.

Obnovljena je 2011. godine u izvornom izgledu, sa kamenim zidovima u osnovi te drvenim krovom i munarom. Putnicima namjernicima daje mogućnost da namaz obave na stijeni, visokoj 150 metara.

Previous Međunarodni dan spomenika: Upriličena manifestacija na srednjovjekovnom gradu Dubrovniku kod Ilijaša
Next Bosanski jezik u danskim institucijama

You might also like

BH RAZGLEDNICA

‘Branje trave ive na Ozrenu’ upisano na listu UNESCO-a

  Šef Ureda Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Bosni i Hercegovini Siniša Šešum potvrdio je za Fenu da je Komitet za nematerijalnu baštinu UNESCO-a odlučio

BAŠTINA

U Ferhat-pašinoj džamiji u Banjaluci obilježen Dan džamija i džemata

U Ferhat-pašinoj džamiji (Ferhadija) u Banjaluci danas je obilježen 7. maj, Dan džamija i džemata, javlja Anadolija. Tim povodom na platou Ferhadije upriličena je izložba fotografija banjalučkih džamija kroz historiju,

BAŠTINA

Inicijativa: Na ulazu u Kakanj postaviti repliku srednjovjekovne bosanske krune

  Vršilac dužnosti načelnika Općine Kakanj Aldin Šljivo smatra da se na ulazu u Kakanj treba postaviti replika bosanske srednjovjekovne krune. -Kakanj je kraljevski grad i takva teza se temelji