Cazin – 30. jula otvaranje muzejske postavke ‘Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)’
Muzej bosanskog kraljevstva najavio je da će 30. jula na tvrđavi Ostrožac na Uni biti otvorena prva muzejska postavka “Povelje bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461)” autora Enesa Dedića.
Izložba obuhvata vremenski period od 1189. do 1461. i prati transformaciju banovine u kraljevinu Bosnu kroz povelje njenih vladara i vlastelina, napisane u Bosni.
Postavka obuhvata Povelju Kulina bana Dubrovčanima, 1189., povelja bana Stjepana II Kotromanića Dubrovčanima o ustupanju Stona i Pelješca, 1333., povelja bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje povlastice svojih prethodnika Dubrovčanima, 1367., povelja kralja Tvrtka I Dubrovčanima 1378., povelja kneza Pavla Radinovića Dubrovčanima, 1397.
Također, obuhvata povelja kralja Tvrtka I o ukidanju trga za prodaju soli u župi Dračevici, 1382., povelja kralja Ostoje Dubrovčanima o ustupanju Primorja, 1399., povelja vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj dio Konavala, 1419., povelja kralja Stjepana Tomaša Dubrovčanima kojom potvrđuje povelje svojih prethodnika, 1444. , povelja kralja Stjepana Tomaševića Dubrovniku, 1461.
Izložba će biti trajno postavljena na tvrđavi Ostrožac na Uni u Cazinu, ali će i biti upriličena u svim krajevima Bosne i Hercegovine i svijeta.
(Agencije)
You might also like
Osamnest godina “Dana Zaima Muzaferije” uz bogat umjetnički program
Manifestacija “Dani Zaima Muzaferije” počet će 24. novembra sjećanjem na bh. slikara Ibrahima Ljubovića u Zavičajnom muzeju u Visokom, te će o Ljubovićevom djelu govoriti Abdulah Sidran, povjesničari umjetnosti Ibrahim
Centar kulture i mladih programe posvetio sjećanju na Zuku Džumhura i Safeta Isovića
Centar kulture i mladih koji ove godine obilježava 55 godina postojanja u ovom mjesecu će dva programa posvetiti značajnim bosanskohercegovačkim ličnostima. Riječ je o obilježavanju stogodišnjice od rođenja Hodoljupca Zulfikara Zuke Džumhura,
’){kind=link}
Na granici sjećanja: Kameni most preko rijeke Bune
Takozvani „Rimski most” preko rijeke Bune, bio je najveći most u Hercegovini. Nijemci su ga, 1945. godine, pri povlačenju minirali i na njegovu mjestu i danas je novi betonski most.