Čović prije 10 godina: Promjene Ustava i Izbornog zakona želimo iskoristiti da dobijemo svoj entitet

Čović prije 10 godina: Promjene Ustava i Izbornog zakona želimo iskoristiti da dobijemo svoj entitet

Petog i šetog novembra 2011. godine u Švicarskoj je boravila delegacija nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) na čelu sa Draganom Čovićem. Naš cilj je treći entitet u Bosni i Hercegovini, a do njega se dolazi preko izborne reforme, objasnio je prisutnima Čović, šef HDZ-a i HNS-a, smokvinog lista za tobožnje jedinstvo bh. Hrvata u podršci Čovićevoj politici.

Na dvominutnom snimku koji se pojavio ovih dana na društvenim mrežama, Čović prije deset godina, dakle ne tako davno, govori upravo šta je cilj njegovih sadašnjih blokada i insistiranja na izbornom zakonodavstvu po mjeri HDZ-a, a uz asistenciju pojedinih predstavnika međunarodne zajednice koji ovih dana sastanče po Sarajevu.

Treći entitet – izlganja dijaspori

Osim tog dvominutnog snimka, postoji zapravo video u trajanju više od 20 minuta na kojem izlaže Čović, ali i drugi akteri tribine u prostorijama NK Croatia u Zirichu. Govori se o ekonomskim pitanjima i ulaganju dijaspore u domovinu, ali po najviše o reformi izbornog zakonodavstva.

Ništa što bh. javnost nije znala ili slutila nije rečeno na toj tribini, ali se snimak pojavio kao još jedna potvrda već poznatog. Sve je transparentno objavljeno i na web stranici HDZ-a Švicarske i Lihtenštajna. No, važno je podsjetiti šta je istinski cilj Dragana Čovića i HDZ-a u aktuelnim pregovorima o izbornoj reformi, u čemu mu pomožu i pojedini predstavnici Evropske unije, SAD-a, pa i domaćih političkih stranaka.

– Vrši se pritisak na sve, najmanje na HDZ – rekao je nedavno Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, po okončanju jednog od sastanaka sa Matthewom Palmerom i Angelinom Eichhorst.

Dugi put ću pametnije…

– Kada smo organizirali Hrvatski narodni sabor, neki od vas to pamte, 2001. godine, tada je donesena odluka o Hrvatskoj samoupravi i tada je bio onaj upad u Hercegovačku banku, smjene mnogih dužnosnika, politički, odnosno pravni procesi, smjene ljudi koji su završili lišeni slobode, po zatvorima. Sada smo se dogovorili da to radimo malo mudrije. Trebamo znati šta i oni hoće. Kad kažem oni – jedan dio međunarodne zajednice, jer moram biti iskren, ni ona nije tu jedinstvena. Uvjeren sam da ni oni ne znaju šta će uopće sa ovim područjem kompletnog Balkana. A drugi interes je što i ove godine, iako je recesija i ekonomska kriza, Republika Hrvatska će u Bosnu i Hercegovinu plasirati blizu dvije milijarde svojih proizvoda. Bez obzira je li to dvije milijarde franaka ili eura, ogromna je vrijednost, pitanje je ako to ne plasirate, standard u BiH je takav kakav jeste, recite mi onda gdje ćete to plasirati – govori na tom snimku iz 2011. Čović, potom objašnjava da BiH treba reorganizirati.

– Na tome se sada radi. Treba napraviti novi Ustav BiH i izborni zakon. Osnova svega je da prvi članak Ustava bude da su Hrvati, Bošnjaci i Srbi i svi građani BiH ustavno jednakopravni. To je nešto na čemu mi baziramo sve. U suprotnom, nama prijeti objektivno da postanemo klasična nacionalna manjina i brojno i svojim utjecajem. Naročito ako ne promijenimo Izborni zakon, ako u Federaciji BiH gdje živi otprilike 20 do 22 posto Hrvata, ostalo su Bošnjaci i ostali. Na tom putu imamo jako puno prepreka i snalazimo se na različite načine – objašnjavao je Čović uz opasku da u RS-u “nema Hrvata, rat je apsolutno očistio naše ljude iz RS-a, tamo danas ih nema više od petnaestak hiljada”.

A pošto su Hrvati iz RS-a protjerani, onda iz ugla gledanja Čivića i HDZ-a nema potrebe ni da se tim pitanjem zamaraju i da ih pokušavaju vratiti na prijeratna ognjišta, pa su se “okrenuli pitanju Federacije”.

– Krenuli smo dosta osjetljivo jer smo svjesni da smo napravili bilo kakav oštriji potez u početku, da bi prošli jednako kao što smo prije 10 godina – objašnjavao je Čović, pa nastavio:

– Ponudili smo rješenje u kojem bi bile tri razine vlasti – država, sa onim što joj pripada, lokalna samouprava i na sredini bi bile četiri federalne jedinice. Mi smo ponudili četiri federalne jedinice kao jedno prijelazno rješenje. Formalno, upravo ako imamo svoj treći entitet, imamo genijalan način da zaštitimo svakog Hrvata koji živi izvan tog entiteta, to ne razumijem. Mi želimo ove privremene odluke, rješenja oko Ustava, upravo iskoristiti da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu ili u konačnici kako će se već zvati, to je manje bitno. Bitno je da ona ima izvršnu, zakonodavnu i pravosudnu vlast. Niko ne govori da je slično sa Srbijom. Srbija ima i svoju državu i ima Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini. Nama kao narodu pripada bar mogućnost da biramo svoje predstavnike – govorio je čelnik HDZ-a.

Blokada izbora i volje građana

Požalio se tada kako Hrvati u BiH nemaju medije na svome jeziku, tačnije javne servise, ali i kazao da “ukoliko ne promijenimo izborni zakon do idućih izbora, mi više na izbore ne trebamo ni izlazizi”. Nakon toga, održani su Opći izbori 2014. godine, Čović je dobio mandat u Predsjedništvu BiH. Već 2018. godine nije reizabran, ali od tada HDZ blokira implementaciju izbornih rezultata u Federaciji BiH.

Nakon pitanja iz publike u vezi s državom BiH, Čović je na skupu rekao kako zna da su i osjećanja tih ljudi u dijaspori različita i da je “Bosna i Hercegovina naša domovina”.

U domovini, baš kao i tada što je obećavao, obećao je i ovih dana – izbora 2022. neće biti ako nema dogovora i izmjena izbornog zakonodavstva.

– Ja na to kažem da će biti kao u Mostaru, gdje nismo imali izbore 12 godina jer nisu postojali uvjeti za to – kazao je Čović prije dva dana, da bi jučer tobože ispružene ruke zapravo ponovio ucjene.

Izborni zakon je simbolična, ali vrlo bitna stvar u odnosima Hrvata i Bošnjaka koju moramo završiti, izjavio je Čović jučer za agenciju Fena.

– A kad riješimo to pitanje, u što sam uvjeren, to će biti tek osnova za povratak povjerenja između dva naroda. Nama u tom kontekstu treba reformski plan za Federaciju, ali i za državu Bosnu i Hercegovinu – objašnjavao je Čović.

Sve i da u Federaciji Bosne i Heregovine žive samo Bošnjaci i Hrvati, da im je to primarni identitet, a ne žive, Čović izostavlja veliki broj onih koji se ne izjašnjavaju tako, pa ni u kontekstu konzumiranja građanskih prava, time i biračkog. “Bitna stvar” i “osnova za povratak povjerenja” – Izborni zakon, bitan je samo HDZ-u. On nije, kako Čović kaže, simbolična stvar, on je krucijalno pitanje HDZ-a i njegovih stranaka satelita iz nevladine organizacije HNS, pitanje održivosti na političkoj sceni.

Instrument je i za ciljeve susjednih država, pa i aktuelne po državu BiH destruktivne vlasti drugog bh. entiteta, ali to je već šira slika. Kako reče Čović u Švicarskoj tih dana, u RS-u Hrvata nakon rata nema, povratak Hrvata tamo ga ne zanima, stvar je da “Srbija ima i svoju državu i ima Republiku Srpsku”, a izborno zakonodavstvo je instrument, po toj logici, da ima država Hrvatska, a ima i treći entitet.

Kako napraviti iskorake i ovu zemlju učiniti funkcionalnijom, pitao se ponovo jučer Čović. Smatra da je to odgovornost stranaka i stranačkih lidera koji imaju izborni legitimitet. Samo nije rekao o kojem izbornom legitimitetu govori, iz koje godine, budući da implementaciju izbornih rezultata, volje građana pa i Bošnjaka i Hrvata, opstruira od kraja 2018. i posljednjih Općih izbora, kako je uostalom i najavljivao. Način na koji se danas radi, dodao je predsjednik HDZ-a, na kantonalnom, federalnom nivou, nije dobar.

– Moramo imati zajedničke planove i ciljeve u Federaciji, a onda će se to prenijeti i na cijelu BiH. To je jedini način da ubrzano iziđemo iz ove krize, jednom sinergijom hrvatskih i bošnjačkih stranaka – navodi Čović, ignorirajući uporno političke opcije i politički blok koji se ne svrstava u jednu od dvije ponuđene etničke skupine.

Dakle, ono što je i jučer poručio Dragan Čović još jedna je ucjena: Ili ćete mi dati izborno zakonodavstvo po mjeri HDZ-a ili će blokade i urušavanje države, dakako u saradnji sa SNSD-om, biti nastavljene. A izborno zakonodavstvo po mjeri Čovića je, čuli smo iz njegovih usta na tribini u Švicarskoj nešto što se treba iskoristiti “da u konačnici dobijemo svoj entitet, svoju federalnu jedinicu ili kako će se već zvati, to je manje bitno” – prenosi Faktor.

Previous Investitori očekuju zlato na Ozrenu, mještani se dižu protiv istraživanja
Next Ministrica vanjskih poslova sa članom Komiteta za vanjske poslove Kongresa SAD

You might also like

NAŠI DANI

Komšić: Bosanska strana uzalud pružila ruku. Dodik galamom pokušava sakriti strah

Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kazao je da je današnji govor Milorada Dodika u Beogradu dokaz da je konačni cilj takve politike razbijanje države Bosne i Hercegovine i stvaranje tzv.

NAŠI DANI

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI NA PODRUČJU ZVORNIKA

Tužilac Posebnog odjela za ratne zločine podigao je optužnicu protiv:     – Spasojević Dragana, rođenog 1965. godine u opštini Zvornik, ranije osuđivanog, državljanina BiH i R Srbije, – Radović Vinka,

NAŠI DANI

Olimpijski komitet mladu plivačicu i njenog trenera nagradio sa 22.000 KM i olimpijskom stipendijom od 800 KM mjesečno

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine maestralni uspjeh Lane Pudar i njenog trenera nagradio sa 22.000 KM i olimpijskom stipendijom od 800KM mjesečno Olimpijski komitet BiH plivačicu Lanu Pudar, koja je