Čuveni govor Ćamila Sijarića na Makovoj sahrani: Ja sam Bosna, prkosna…

Čuveni govor Ćamila Sijarića na Makovoj sahrani: Ja sam Bosna, prkosna…

“Zapis o zemlji”, kratki epitaf najvećeg našeg pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara iz pjesničke zbirke “Kameni spavač”, objavljene davne 1966. godine, nosi snažnu poruku o bosanskohercegovačkoj državi, na vječitoj vjetrometini sila, negiranja, osporavanja, ponižavanja, tlačenja, od Srednjeg vijeka do današnjih dana.

Piše: Faruk Vele (Radio Sarajevo)

Zato “Zapis o zemlji”, i toliko decenija poslije, na nas ostavlja tako snažan utisak, jer sve što je “Zapis o zemlji” to smo mi danas i sutra.

Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u divnom Stocu.

Izložen žestokim kritikama i napadima, kakao jednom zapisa dr. Sanjin Kodrić, te suočen s intenzivnim javnim i tajnim pritiscima, prijetnjama i uvredama, kao i političkim malverzacijama vezanim za njegov privatni život – 14. jula 1971. godine umire u Sarajevu, u 54. godini života.

On je, kako je autoru ovih redaka kazivao akademik Muhamed Filipović, podmuklo ubijen, umoren…

Zato se danas, na Dan državnosti BiH, prisjećamo Maka Dizdara i čuvenog govora još jednog bošnjačkog i bosanskohercegovačkog pisca Ćamila Sijarića koji je sve ono što jeste bio Mak, i što jeste Bosna izrekao na posljednjem ispraćaju velikog pjesnika.

“A se leži dobri čovjek i pjesnik Mak Dizdar. Mre na svojoj baštini, na plemenitoj, na zemlji Bosni. Cijelim svojim pjesničkim bićem stajao je uz svoju Bosnu. Iz one drevne, budio je Kamene spavače i pred nas ih ko stihove svoje izvodio da nam kaže: “Eto, to su i takvi su bili oni što leže pod stećcima”. Daleko, pa preko svih “Modrih rijeka” bio je, prešao i stigao u jednu davnu i daleku Bosnu, u onu što je perom životožednim, a u studen kamen da, ostane trajno, ispisala svoj prkos bosanski: “Neću Istok, neću Zapad, ni Carigrad, ni Rim neću. Neću dogme i neću negve, neću tuđ skiftar i tuđ oltar. Hoću svoju slobodnu baštinu i na svojoj baštini svoga dida, jer zemlja prkosna i ponosna kakva sam ja još nigdje među zemljama ne postoji”, kazao je nad grobom velikog Maka Dizdara veliki Ćamil Sijarić.

Mak je svoju ljubav prema jednoj mu domovini, čiju kulturu i baštinu je istraživao, dešifrirajući tisućljetne poruke naš predaka ostavljene u kamenu, platio svojim životom, kao toliki prije i poslije njega.

Previous 'Od Kulina bana' - nova knjiga Irfana Mirze predstavljena u Torontu
Next Čestitka građanima s najvišeg vrha u zemlji - Maglića (VIDEO)

You might also like

HISTORIJA

Bosansko plemstvo – ‘posljednja evropska aristokracija’

Autor: Prof. dr. Enver Imamović Bosansko plemstvo je sve do konca 19. stoljeća zadržalo mnoge karakteristike srednjovjekovnog feudalnog društva i kao takvo za evropske putopisce je bilo pravo otkrovenje.  

NAŠI DANI

Sarajevo: Promovisana knjiga “Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”

U sarajevskoj Vijećnici danas je održana promocija knjige “Tuđmanov haški profil – Udruženi zločinački poduhvat na BiH”, autora Ive Komšića. Promotori knjige su bili historičar i profesor Univerziteta u Sarajevu

HISTORIJA

Muke po književnici Muberi Mujagić

Nakon što je zatražila da se iz škola izbaci Njegošev Gorski vijenac zbog stihova tipa „nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…kako smrde ove poturice“, uslijedio je njen ideološki