Neki nazivaju film o superherojima najotvorenijim političkim studijskim blokbasterom u posljednjih nekoliko godina, s referencama na izraelski rat protiv Gaze i američku imigracijsku politiku piše MEE.
Novoizvedeni holivudski blokbaster Superman: Naslijeđe, čija je globalna premijera bila 11. jula, privlači intenzivnu pažnju na društvenim mrežama zbog onoga što mnogi gledaoci doživljavaju kao smion “propalestinski “ stav.
Iako režiser James Gunn nije javno potvrdio nikakve reference, online publika film naziva jednom od politički najnabijenijih priča o superherojima u novijoj historiji, s poređenjima s izraelskim ratom u Gazi i američkim imigracijskim racijama u centru pažnje.
Djelomično smješten u izmišljenoj zemlji Boraviji, visokotehnološkom vojnom savezniku SAD-a, film prati Supermana dok se suočava s režimom optuženim za invaziju, nadzor neistomišljenika i dominaciju oružjem nad susjednim stanovništvom zatvorenim iza granične ograde.
Radnja je pogodila u živac mnoge gledaoce koji vide paralele sa tekućim ratom u Gazi.
Jedan od najšire dijeljenih Reddit postova pod podredditom “Izrael” sažeo je zabrinutost proizraelske publike:
„Jeste li svi gledali novi film o Supermanu? Smatram da je toliko nepoštovanje i uznemirujuće što se superheroj kojeg su stvorila dva jevrejska umjetnika sada koristi za promociju antiizraelskih poruka svijetu… Ne mogu shvatiti kako je ovo dobilo zeleno svjetlo u ovakvom trenutku s porastom globalnog antisemitizma… Naravno, osvajači su prikazani kao bijelci, dok su žrtve pretežno smeđe boje kože. I naravno, ako se Izrael usprotivi filmu, to će se smatrati ‘pa, ako cipela odgovara’.“
Korisnici koji su odgovarali na Twitteru napisali su : „Toliko je smiješno da odmah prepoznaju da je film o izraelskom genocidu u Gazi, a da im to nije rečeno, a ipak imaju drskosti da se uvrijede i javno izraze svoje ogorčenje. Kao, ljudi, kako znate da su zli ubilački negativci Izrael?“
Jedan korisnik je uporedio završnu scenu sa slikama sa Velikog marša povratka u Gazi 2018. godine.
Politički komentator Hasan Piker iznio je vlastitu teoriju, rekavši da je negativac u filmu – vođa Boravije – “zasnovan na Davidu Ben-Gurionu”, osnivaču Izraela i premijeru.
„Mnogi ljudi kažu da je to [izraelski premijer Benjamin] Netanyahu“, rekao je Twitch streamer. „Ali ja mislim da je to Ben-Gurion. To su dva sata i deset minuta filma ‘je*i se Izrael’.“
Pored uočene poruke filma o Gazi, mnogi gledaoci su rekli da je film zauzeo snažan proimigracijski stav – stav koji se pojavio u kritičnom trenutku u SAD-u usred vala racija deportacija širom zemlje.
Neki ljubitelji su povezali ove događaje iz stvarnog svijeta s prikazom Supermana u filmu, koji je u stripovima i filmovima historijski prikazivan kao vanzemaljac s druge planete odrastao na američkom Srednjem zapadu.
Gledaoci na internetu su ovo uokviravanje protumačili kao namjerno naglašavanje identiteta imigranata.
Izraelsko ‘kontra-oglašavanje’
Ipak, nisu svi bili oduševljeni. Konzervativni komentator Ben Shapiro obećao je kritičku recenziju, jednostavno napisavši : „Nije. Dobro. Recenzija uskoro.“
Izraelski konzulat u Los Angelesu također je, čini se, odgovorio na film s dvije stilizirane objave na Facebooku.
Jedan je koristio hashtag #Pravi_Superheroji uz , naizgled vještački generiranu sliku izraelskih vojnika koji poziraju poput likova iz stripova.
Drugi je bio video u stilu trejlera u kojem je pisalo: „Kada se zlo uzdigne u svoj svojoj slavi, tada se otkrivaju pravi superheroji“. U njemu su se pojavljivali izraelski vojnici, zarobljenici i radnici hitnih službi.
Korisnik društvenih mreža sažeo je opće reakcije na objave: „Izrael je toliko uznemiren što ih Superman naziva genocidnim rasistima, da se protive reklamama.“
U objavi na društvenim mrežama nakon izlaska filma, Gunn je rekao da je ponosan što je napravio verziju Supermana koja je naglasila „’muški’ dio jednačine“ – opisujući ga kao „ljubaznu osobu koja uvijek brine o onima kojima je potrebna pomoć“.
“Ono što tako snažno odjekuje kod toliko ljudi širom svijeta samo po sebi je nadajući dokaz ljubaznosti i kvaliteta ljudskih bića.”
Boravija kao Srbija?
– Ispod pitke priče o borbi protiv superzlikovca Leksa Lutora i njegovog ortaka Vasila Gurkosa kriju se čitavi slojevi značenja koje je pravo uživanje otkrivati.
To se posebno odnosi upravo na lik Vasila Gurkosa, beskrupuloznog diktatora izmišljene istočnoevropske države Boravije koji želi da izvrši invaziju na ubogog susjeda, državu gotovo neizgovorivog imena Džarhanpur. Gurkosa igra uvijek živopisni Zlatko Burić, koji je izgleda neka vrsta novog holivudskog Radeta Šerbedžije. Burić je uvjerljiv dok na svom tvrdomm istočnoevropskom engleskom izgovara klasične replike negativaca iz filmova o superherojima, ali trenutak u kojem je sala u kojoj sam gledao film eksplodirala bio je kada je progovorio na – čistom srpskom!, piše autor teksta na Nova rs.
„Nećemo se umiriti dok ne poteku reke džaranpurske krvi!“, urla Gurkos u sceni u kojoj njegova država napada komšije. Njegova strahovlada širi otrovnu propagandu na internetu uz pomoć armije botova, koju čine hiljade treniranih majmuna.
Ukusna banana, botčino?
U trenutku kada su se u filmu pojavili majmunčići koji bjesomučno prosipaju mržnju i laži po tastaturama, kroz bisokopsku salu se prolomio uzvik: „Vučićuuuu!“
Svi smo se smijali, naravno, ali bio je to malo i kiseo osmijeh.
Evo nas opet, trideset godina poslije krvavih devedesetih kako smo i dalje dežurni negativci, uvijek tu kad treba napasti susjednu državu, izvršiti genocid, zavesti diktaturu.
Istini za volju, Džarhanpur je u tom „prenesenom“ značenju prije Gaza nego neka zemlja s kojom se mi graničimo. Fiktivna „Boravija“ onda je prije Izrael nego Srbija, konstatuje autor teksta.
Na koju zemlju se odnosi referenca i da li je opravdana, šta mislite?
