Deblokada Mostara – godišnjica herojske akcije bosanskih vojnika i komandanta Midhata Hujdura

Deblokada Mostara – godišnjica herojske akcije bosanskih vojnika i komandanta Midhata Hujdura

30.6.1993. jedinice Armije BiH , izvele su herojsku akciju deblokada istočnog dijela grada Mostara i spojile se sa jedinica Armije u sjevernoj zoni. Tom akcijom je oslobođen Sjeverni logor.

Bila je to historijska akcija kojom je pala ustaška opsada grada , koji je trebao da se preda, bez struje , vode, hrane, lijekova , municije …

Dok su HVO HV slavili umiranje grada i njegovih stanovnika , iznenadila ih je ova dobro osmišljena vojna akcija jedinica Armije BiH, nakon koje su čelnici tkz. HZHB I vrh u Zagrebu, inicirali pregovore o zaustavljanju rata – objavio je Mostar Memorial & Museum, uz ekskluzivni snimak press konferencije 4. korpusa 29.06. 1993. Jedan dan prije deblokade Mostara, i pogibiju komandanta Hujke.

GOVORE HUJKA I ARIF , NOVINARI ALE BEHRAM, ČIČO ŠAHOVIĆ, AZER JUGO , SENO EFICA

Karte su objavljene u knjizi HEROJI MOSTARA.

A ovako je izgledao Mostar 1994.

Titov most, Hotel Neretva, Banja, Most Musala
Stari most-Kujundžiluk
Vučjakovića džamija, pod lipom

Forsiranje Neretve i oslobađanje Mostara – 12. i 13. juni 1992.

Previous Specijalna izvjestiteljica UN-a Mofokeng akcije Izraela u Gazi nazvala "genocidom"
Next V. Britanija: Aktivnosti povodom godišnjice srebreničkog genocida

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Biljani kod Ključa: Sjećanje na 260 mještana ubijenih u jednom danu

Medžlis Islamske zajednice Ključ i ove godine organizovao je obilazak lokacija masovnih grobnica i šehidskih obilježja, te učenje jasina i tevhida u džamiji u Biljanima. Podsjećanje je to na Bošnjake

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

‘Dan bijelih traka’ obilježen na Ajfelovom mostu u Sarajevu (VIDEO)

Dan bijelih traka, 31. maja, danas je obilježen na sarajevskom Ajfelovom mostu pod sloganom “Za jednakost i pravo svih žrtava na sjećanje”.

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Za genocid izrečeno 568 godina zatvora

Haški tribunal je pravosnažno osudio 30 optuženika za genocid u Srebrenici i druge zločine u Podrinju. Za najveći zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata – genocid –