Demografska slika Balkana: Srbija, Hrvatska i Bosna bilježe negativan prirodni priraštaj

Demografska slika Balkana: Srbija, Hrvatska i Bosna bilježe negativan prirodni priraštaj

Zemlje u regiji Zapadnog Balkana već godinama se suočavaju s lošom demografskom slikom, a stručnjaci smatraju da tome najviše doprinosi sveukupni društveni ambijent, visoka nezaposlenost i odlazak velikog broja mladih ljudi u inostranstvo, javlja AA.

Zvanični podaci jasno pokazuju da je negativan prirodni priraštaj (kada broj umrlih nadmašuje broj živorođenih) posebno izražen u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, dok su ostale zemlje u regiji u mnogo boljoj situaciji.

– U Srbiji dugi niz godina raste negativan prirodni priraštaj –

Srbija je jedna od država regiona u kojoj je već dugi niz godina broj rođenih značajno manji u odnosu na broj umrlih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u periodu januar -august 2021. godine, broj živorođenih iznosio je 39.965. U odnosu na isti period prethodne godine, kada je broj živorođenih iznosio 40.559, bilježi se pad od 594. Broj umrlih u Srbiji u periodu januar – august ove godine iznosio je 82.681 te je u odnosu na isti period prošle godine, kada je broj umrlih bio 70.322, veći za 12.359 osoba.

Broj umrlih u odnosu na broj živorođenih u 2016. godini u Srbiji bio je veći za 36.100, a naredne godine negativni prirodni priraštaj je dodatno povećan na 38.828, da bi tokom 2018. godine iznosio 37.680. Sljedeće godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 37.059, a tokom 2020. godine za 55.158.

Hrvatska također godinama bilježi negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u 2016. godini u Hrvatskoj je registrovano 37.537 živorođenih beba te 51.542 umrlih, čime je negativan prirodni priraštaj iznosio 14.005.

Već sljedeće godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 16.921. Tokom 2018. godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 15.761. U 2019., negativni prirodni priraštaj je iznosio 15.659, a tokom 2020. godine 21.178.

Iako u manjoj mjeri u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, Bosna i Hercegovina proteklih pet godina konstantno bilježi negativan prirodni priraštaj. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tokom 2016. godine u zemlji je registrovano ukupno 29.276 živorođene djece, te 35.530 umrlih osoba, čime je negativan prirodni priraštaj iznosio 6.254.

Tokom 2017. godine u BiH je broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio veći za 7.178 osoba, a u 2018. godini za 7.750. BiH je i 2019. imala negativan prirodni priraštaj, odnosno broj umrlih bio je veći za 9.975 u odnosu na broj rođenih.

U 2020. godini zabilježeno je 25.994 živorođene djece i 42.803 umrlih, čime je broj umrlih bio veći za 16.809 u odnosu na broj rođenih, velikim dijelom i zbog utjecaja pandemije koronavirusa koja je odnijela brojne živote.

Ostale zemlje u regiji proteklih godina su, u većini slučajeva, bilježili pozitivan prirodni priraštaj, isključujući 2020. godinu kada je pandemija koronavirusa značajno utjecala i na demografsku sliku.

– Albanija i Kosovo konstantno bilježe pozitivan prirodni priraštaj –

Kosovo na nivou regije Zapadnog Balkana prethodnih godina ubjedljivo bilježi najbolje rezultate u oblasti demografije i nataliteta. Kosovo je prethodnih godina konstantno bilježilo pozitivan prirodni priraštaj, odnosno imalo je mnogo više živorođenih nego umrlih.

Prema podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK), u 2016. godini broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio je veći za 14.170, a naredne godine za 13.732. Tokom 2018. godine, broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio je veći za 12.770, a 2019. za 11.238 osoba.

Isto tako i Albanija je jedna od zemalja u regiji koja je prethodnih godina konstantno imala pozitivan prirodni priraštaj.

Kako pokazuju podaci albanskog instituta za statistiku INSTAT-a, 2016. godine broj rođenih u odnosu na broj umrlih u Albaniji bio je veći za 10.345, a sljedeće godine za 8.637. Iako je narednih godina pozitivan prirodni priraštaj u zemlji smanjen, i dalje je ostao na visokom nivou, te je broj rođenih u odnosu na broj umrlih 2018. bio veći za 7.130, 2019. godine za 6.624, a prošle pandemijske godine za 470 osoba.

Kako pokazuju zvanični podaci, i Crna Gora je proteklih godina imala dobru demografsku sliku.

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), tokom 2016. godine u Crnoj Gori je zabilježeno 7.569 živorođenih beba te 6.464 umrlih osoba, čime je pozitivan prirodni priraštaj iznosio 1.105. Sljedeće godine pozitivan prirodni priraštaj je iznosio 909, a 2018. godine 760. U 2019. godini prirodni priraštaj u Crnoj Gori je također bio pozitivan i iznosio je 628.

U Sjevernoj Makedoniji je tokom 2016. godine broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio veći za 2.581. Naredne godine pozitivan prirodni priraštaj je bio 1.436, a 2018. godine je povećan na 1.606. Međutim, tokom 2019. godine u zemlji je zabilježen negativan prirodni priraštaj, odnosno broj umrlih u odnosu na broj živorođenih je bio veći za 601. Tokom prošle, pandemijske godine, broj umrlih u zemlji u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 6.744.

Prema mišljenju stručnjaka, demografska slika u zemljama regije zasigurno će utjecati na brojne sfere društva, posebno na ekonomiju.

Izvor: Agencije

Previous Drina nije dovoljna: Električna energija iz Bosne u Srbiju, Vučić zahvaljuje Dodiku i EP RS
Next Ljekari UKC Tuzla volonterski liječe povratnike u RS-u

You might also like

NAŠI DANI

Čekić: Kazna mala za zločine koje je počinio Tintor

  Porodice nestalih i žrtve torture iz Vogošće nisu zadovoljne visinom zatvorske kazne koju je dobio Jovan Tintor. Porodice nestalih i žrtve torture s područja općine Vogošća nisu zadovoljne visinom

NAŠI DANI

Konaković: Ako političari budu zreli i hrabri, mogli bismo napraviti najveći iskorak u historiji BiH

 Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je u razgovoru za Fenu da su se danas tokom posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Sarajevu mogle čuti ohrabrujuće i

NAŠI DANI

Sastanak Džaferović – Aliyev

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović sastao se s predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Aliyevim Sagovornici su istaknuli da su odnosi dvije države izuzetno dobri i prijateljski, sa značajnim prostorom za