Diego Arria:  Ima nešto što će trajati a to je snaga i hrabrost ljudi u Bosni i Hercegovini, koju su pokazali cijelom svijetu

Diego Arria: Ima nešto što će trajati a to je snaga i hrabrost ljudi u Bosni i Hercegovini, koju su pokazali cijelom svijetu

Venecuelanski diplomata i predsjedavajući Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 1992. godine Diego Arria smatra kako svijet ne razumije da ono što se odigralo u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. nije bio samo vojni sukob, već moralni izazov cijelome svijetu, koji je, nažalost, bio bezuspješan.

U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) danas je u Sarajevu upriličena konferencija za novinare na kojoj je Arria govorio o svojim iskustvima tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a tokom perioda početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, o ključnim i šokantnim momentima koji su obilježili noviju historiju ove zemlje.

Diego Arria jučer je stigao u posjetu Bosni i Hercegovini. Sinoć mu je uručeno priznanje “Počasni član VKBI-a” a večeras će mu također biti uručeno priznanje “Počasni građanin Grada Sarajeva”.

Arria na samom početku obraćanja podsjeća kako je rođen u Caracasu, kako je imao privilegiju da bude gradonačelnik tog grada, ali i kako mu je velika čast što će postati počasni građanin Sarajeva.

“Čast mi je što ću postati počasni građanin grada Sarajeva koji je tako hrabar i tako moćan“, poručio je Arria.

Prisjećajući se svog prvog dolaska u Sarajevo, koji je pamtio kao lijep grad, olimpijski grad, Arria podvlači kako je za njega bilo vrlo šokantno vidjeti da je taj lijepi grad porušen i spaljen, te da te prizore neće zaboraviti do kraja života.

Otkriva kako privodi kraju svoju knjigu koju je počeo pisati prije 30 godina. Knjiga će biti prevedena na nekoliko svjetskih jezika, a biće posvećena građanima Bosne i Hercegovine.

„Biće to više od historije i tragičnih trenutaka kroz koje je prošla ova zemlja. Biće to više jedno svjedočenje tragedije i napuštanja ljudi u Bosni i Hercegovini kao i same države od strane svijeta, odnosno evropskih zemalja koje ne vide, zaslijepljene su i nisu vidjele tragediju u Bosni i Hercegovini”, kaže Arria.

Naglašava kako je vrijednost te knjige činjenica da je to jedan nezavisan narativ o onome što se dešavalo iza zatvorenih vrata u Vijeću sigurnosti UN-a, čemu je svjedočio i bio učesnik, a ne samo posmatrač.

Dalje podsjeća kako je u vrijeme njegovog predsjedavanja Vijećem sigurnosti, UN nametnuo sankcije Libiji i Iraku, dvjema većinski muslimanskim zemljama. Nakon su stigle i sankcije BiH.

“Moja knjiga je zapravo o duplim standardima koje primjenjuje međunarodna zajednica kada je riječ o državama kao što je slučaj Kuvajta zbog nafte, Libije zbog drugih resursa. Potom dolazi Bosna i Hercegovina, koju počinju identifikovati kao ‘muslimansku državu’ ali ne pridaju toliko važnosti, vjerovatno što u BiH nema nafte”, kaže Arria.

Podvlači kako je svima jasno da je nafta veoma bitna, ali kako je “strašno i nije dobro što je međunarodna zajednica dala više važnosti nafti nego ljudskim životima i ljudskim vrijednostima”.

“Svijet ne razumije da ono što se odigralo u ovoj zemlji nije bio samo vojni sukob, bio je to moralni izazov cijelome svijetu. Nažalost, palo se na tom ispitu”, podvlači Arria.

Upitan da li su u tom vremenu postojali načini i mehanizmi da se spriječi ono s čim je Bosna i Hercegovina bila suočena u periodu 1992.-1995, na što je odgovorio:

„Mnogo načina je bilo da se to uopšte ne dogodi. Moja prednost je ta što ja to ne govorim danas, nego sam to govorio u vremenu kada se to dešavalo. Kada je Milošević bombardovao Dubrovnik u novembru 1991., prejednostavno je bilo zaustaviti ga. Međutim, tada je počela priča da su Srbi ‘super ljudi’, ‘super nacija’, ‘mega nacija’, ‘pobjeđuju nacite’, samo sam superlative slušao o toj naciji. Ne možete ništa uraditi protiv njih niti ići u sukob s njima”, govori Arria, te nastavlja:

“Riječ je zapravo o scenariju koji je izrežirala međunarodna zajednica kako bi se Bosna dovela u situaciju da bude, ako se tako mogu izraziti, kao mrtav pas na ulici. Međutim, ljudi iz Bosne i Hercegovine su digli glas i odbili su igrati takvu vrstu uloge u scenariju međunarodne zajednice.”

Prenosi i ono što su mu lično tada u lice kazali ambasadori Velike Britanije i Francuske u Vijeću sigurnosti.

“Rekli su mi: ‘Diego, ne možemo dozvoliti da imamo muslimansku državu usred Evrope’. Oni su tada otkrili da vi ‘niste Evropljani, nego muslimani’. Meni je to bilo šokantno. Nakon toga dolazi politika koja je u mojim očima ličila na aparthejd u sred Evrope. Ja sam prisustvovao kraju aparthejda u Africi dok sam bio u Vijeću sigurnosti, a to je bio najveći poduhvat i podvig UN-a. Par godina nakon toga, ista ta organizacija legitimizira bukvalno aparthejd usred Evrope”, priča Arria.

Na pitanje ko može biti garant da se ista sudbina Bosni i Hercegovini neće desiti u budućnosti, Arria odgovara kako se mnogo puta čulo to “nikad” više, počevši od 1945. godine. Međutim, kako dodaje, nakon toga imali smo i Goražde, Srebrenicu, Siriju, Kinu.

“Nažalost, ljudska prava su sve manje važna svijetu. Ali ima nešto što će trajati a to je snaga i hrabrost ljudi u Bosni i Hercegovini, koju su pokazali cijelom svijetu. Nadam se da će to dati svojevrstan doprinos da se to više nikada ne desi”, kaže Arria, te nastavlja:

“U maju 1992. prihvatili smo Bosnu i Hercegovinu kao članicu UN-a. Ja sam glasao tada u Vijeću sigurnosti. U to vrijeme nisam znao da je već budućnost ove zemlje bila odlučena, a mi smo je fragmentirali. Jer, ta promjena samoga nastojanja međunarodne zajednice nije se promijenila od maja do juna. Jer, četiri mjeseca nakon toga sastajemo se sa Davidom Owenom i Cyrusom Wensom. Owen, kojeg sam poznavao odranije, pokazao mi je kartu gdje se već podijelila država. Ja sam mu tad rekao: ‘Davide, vi Britanci ste divni kartografi a toliko ste problema donijeli svijetu’.”

Arria ističe kako se tada pitao ko je ostao da brani Bosnu i Hercegovinu u Vijeću sigurnosti, podvlačeći kako je u Vijeću bilo država koje nisu znale da postoji BiH, koje su mislile da je to “tvorevina, izmišljotina, fikcija”. Podvlači također kako su Velika Britanija i Francuska bile zemlje koje su bile provi ukidanja embarga Bosni i Hercegovini.

Prisjeća se kada je došao u Haški tribunal tokom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“Kada sam došao u tribunal, ušao sam na bočna vrata i vidio sa Miloševića na kraju, iza njega su bila dvojica krupnih čuvara UN-a. Tako sam se dobro osjećao kada sam ga vido, znajući da je došao pred lice pravde. To je za mene bio jedan divan momenat”, zaključuje Arria.

Tokom gotovo dvosatnog druženja prisutni članovi Vijeća i ambasador Arria porazgovarali su o temama vezanim za period kada je ambasador Arria bio član i predsjedavajući Savjeta bezbjednosti UN-a, kao i o euro-atlanskim perspektivama BiH i izazovima u kojima se i danas nalazi prostor Zapadnog Balkana. Posebnu notu ovim razgovorima dao je dr. Haris Silajdžić, premijer Republike Bosne i Hercegovine iz perioda agresije na RBIH.

-Ambasador Diego Arria iz Venecuele bio je stalni predstavnik svoje države pri Ujedinjenim nacijama u periodu od 1991. do 1993. godine, a predsjedavajući Vijeća sigurnosti UN-a tokom marta 1992. godine.

Ambasador Arria, koji je bio inicijator i šef delegacije Vijeća sigurnosti UN koja je u aprilu 1993. godine posjetila Sarajevo i Srebrenicu, u svojoj knjizi je opisao da se u toj enklavi odvijao “usporeni snimak genocida”, prvog poslije Drugog svjetskog rata na tlu Evrope.

Arria je tih tragičnih 90-tih, kako su istakli, bio ljepše lice i savjest političkog svijeta, opozicija velikim silama čije je lidere bez ustezanja prozivao zbog kašnjenja intervencije u Srebrenici.

Poslije genocida u Srebrenici Arria je otvoreno i emotivno govorio o igrama velikih sila oko Srebrenice.

Ambasador Diego Arria susreo se sa Reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazovićem

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović 6. oktobra primio je ambasadora Diega Arriu. U srdačnom i otvorenom razgovoru Reis Kavazović uputio je riječi zahvalnosti ambasadoru Ariji za nesebičnu podršku i širenje istine u UN-u tokom njegovog članstva i predsjedavanja u Savjetu sigurnosti UN-a u periodu 1992-1994. godine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Ambasador Arria informisao je Reisa o pripremi njegove knjige koja govori o periodu međunarodnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine i ulozi tadašnjih svjetskih sila spram agresije i dešavanja u i oko Bosne i Hercegovine. Istakao je da se i tada u kuloarima, ali i na diplomatskim susretima, mogao prepoznati islamofobičan stav određenih krugova, zbog činjenice da većina stanovnika Bosne i Hercegovine jesu muslimani. Ova činjenica nažalost i danas utiče na odnos određenih evropskih država spram Bosne i Hercegovine i njenog evropskog puta ka članstvu u EU. Ambasador Arria jasno je istakao da je model bogatstva u različitosti, što je Bosna bila kroz svoju višestoljetnu prošlost, svojevsrna paradigma današnje Evropske unije, te da se vrijednosti multikonfesionalizma i multikulturalnosti danas moraju braniti u Bosni od strane EU, ne samo zbog Bosne i Hercegovine i njenih građana, već i zbog same budućnosti Evrope.

Tokom ove posjete ambasador Arria sa sobom je doveo i svoju kćerku Manuelu.

Domaćin ambasadoru tokom ove posjete Sarajevu i Bosni i Hercegovini jeste Grad Sarajevo i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, čiji je ambasador Počasni član.

(AA/MiruhBosne)

Previous Bosnalijek u Njemačkoj predstavio novi proizvod za jačanje imuniteta
Next Porodici Džanović zdravlje je bio motiv da napusti grad i započne život na selu

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Nove laži ratnog zločinca Karadžića

U intervjuu za list Cajt (Die Zeit), sedmičnik koji izlazi u Hamburgu, Karadžić je izjavio: „Jedina greška koju sam napravio ticala se naše vojske. Stalno sam ih kočio, zato što

RIJEČ

Akademik Duraković: Krajnji cilj evangelističkog cionizma je Armagedon

Atentat na iranskog generala Sulejmanija nesumnjivo je atentat na najvišem međunarodnom nivou. To je činjenica izvan diskusije i opravdanja. No, ta činjenica zbila se u jednome frapantnom kontekstu žrtve i

RIJEČ

Banja Luka više liči na sjeverni dio Kosovske Mitrovice ili kakvog proruskog uzurpiranog teritorija Ukrajine, negoli na bilo šta kulturno i evropsko

Jesam li to dobro čuo da se Banjaluku hoće kandidovati za evropsku kulturnu prijestonicu? Izgleda da jesam. Kako mediji vele, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić razgovarao je u Novom Sadu sa