Diego Arria: Ima nešto što će trajati a to je snaga i hrabrost ljudi u Bosni i Hercegovini, koju su pokazali cijelom svijetu

Venecuelanski diplomata i predsjedavajući Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 1992. godine Diego Arria smatra kako svijet ne razumije da ono što se odigralo u Bosni i Hercegovini 1992.-1995. nije bio samo vojni sukob, već moralni izazov cijelome svijetu, koji je, nažalost, bio bezuspješan.

U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) danas je u Sarajevu upriličena konferencija za novinare na kojoj je Arria govorio o svojim iskustvima tokom predsjedavanja Vijećem sigurnosti UN-a tokom perioda početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, o ključnim i šokantnim momentima koji su obilježili noviju historiju ove zemlje.

Diego Arria jučer je stigao u posjetu Bosni i Hercegovini. Sinoć mu je uručeno priznanje “Počasni član VKBI-a” a večeras će mu također biti uručeno priznanje “Počasni građanin Grada Sarajeva”.

Arria na samom početku obraćanja podsjeća kako je rođen u Caracasu, kako je imao privilegiju da bude gradonačelnik tog grada, ali i kako mu je velika čast što će postati počasni građanin Sarajeva.

“Čast mi je što ću postati počasni građanin grada Sarajeva koji je tako hrabar i tako moćan“, poručio je Arria.

Prisjećajući se svog prvog dolaska u Sarajevo, koji je pamtio kao lijep grad, olimpijski grad, Arria podvlači kako je za njega bilo vrlo šokantno vidjeti da je taj lijepi grad porušen i spaljen, te da te prizore neće zaboraviti do kraja života.

Otkriva kako privodi kraju svoju knjigu koju je počeo pisati prije 30 godina. Knjiga će biti prevedena na nekoliko svjetskih jezika, a biće posvećena građanima Bosne i Hercegovine.

„Biće to više od historije i tragičnih trenutaka kroz koje je prošla ova zemlja. Biće to više jedno svjedočenje tragedije i napuštanja ljudi u Bosni i Hercegovini kao i same države od strane svijeta, odnosno evropskih zemalja koje ne vide, zaslijepljene su i nisu vidjele tragediju u Bosni i Hercegovini”, kaže Arria.

Naglašava kako je vrijednost te knjige činjenica da je to jedan nezavisan narativ o onome što se dešavalo iza zatvorenih vrata u Vijeću sigurnosti UN-a, čemu je svjedočio i bio učesnik, a ne samo posmatrač.

Dalje podsjeća kako je u vrijeme njegovog predsjedavanja Vijećem sigurnosti, UN nametnuo sankcije Libiji i Iraku, dvjema većinski muslimanskim zemljama. Nakon su stigle i sankcije BiH.

“Moja knjiga je zapravo o duplim standardima koje primjenjuje međunarodna zajednica kada je riječ o državama kao što je slučaj Kuvajta zbog nafte, Libije zbog drugih resursa. Potom dolazi Bosna i Hercegovina, koju počinju identifikovati kao ‘muslimansku državu’ ali ne pridaju toliko važnosti, vjerovatno što u BiH nema nafte”, kaže Arria.

Podvlači kako je svima jasno da je nafta veoma bitna, ali kako je “strašno i nije dobro što je međunarodna zajednica dala više važnosti nafti nego ljudskim životima i ljudskim vrijednostima”.

“Svijet ne razumije da ono što se odigralo u ovoj zemlji nije bio samo vojni sukob, bio je to moralni izazov cijelome svijetu. Nažalost, palo se na tom ispitu”, podvlači Arria.

Upitan da li su u tom vremenu postojali načini i mehanizmi da se spriječi ono s čim je Bosna i Hercegovina bila suočena u periodu 1992.-1995, na što je odgovorio:

„Mnogo načina je bilo da se to uopšte ne dogodi. Moja prednost je ta što ja to ne govorim danas, nego sam to govorio u vremenu kada se to dešavalo. Kada je Milošević bombardovao Dubrovnik u novembru 1991., prejednostavno je bilo zaustaviti ga. Međutim, tada je počela priča da su Srbi ‘super ljudi’, ‘super nacija’, ‘mega nacija’, ‘pobjeđuju nacite’, samo sam superlative slušao o toj naciji. Ne možete ništa uraditi protiv njih niti ići u sukob s njima”, govori Arria, te nastavlja:

“Riječ je zapravo o scenariju koji je izrežirala međunarodna zajednica kako bi se Bosna dovela u situaciju da bude, ako se tako mogu izraziti, kao mrtav pas na ulici. Međutim, ljudi iz Bosne i Hercegovine su digli glas i odbili su igrati takvu vrstu uloge u scenariju međunarodne zajednice.”

Prenosi i ono što su mu lično tada u lice kazali ambasadori Velike Britanije i Francuske u Vijeću sigurnosti.

“Rekli su mi: ‘Diego, ne možemo dozvoliti da imamo muslimansku državu usred Evrope’. Oni su tada otkrili da vi ‘niste Evropljani, nego muslimani’. Meni je to bilo šokantno. Nakon toga dolazi politika koja je u mojim očima ličila na aparthejd u sred Evrope. Ja sam prisustvovao kraju aparthejda u Africi dok sam bio u Vijeću sigurnosti, a to je bio najveći poduhvat i podvig UN-a. Par godina nakon toga, ista ta organizacija legitimizira bukvalno aparthejd usred Evrope”, priča Arria.

Na pitanje ko može biti garant da se ista sudbina Bosni i Hercegovini neće desiti u budućnosti, Arria odgovara kako se mnogo puta čulo to “nikad” više, počevši od 1945. godine. Međutim, kako dodaje, nakon toga imali smo i Goražde, Srebrenicu, Siriju, Kinu.

“Nažalost, ljudska prava su sve manje važna svijetu. Ali ima nešto što će trajati a to je snaga i hrabrost ljudi u Bosni i Hercegovini, koju su pokazali cijelom svijetu. Nadam se da će to dati svojevrstan doprinos da se to više nikada ne desi”, kaže Arria, te nastavlja:

“U maju 1992. prihvatili smo Bosnu i Hercegovinu kao članicu UN-a. Ja sam glasao tada u Vijeću sigurnosti. U to vrijeme nisam znao da je već budućnost ove zemlje bila odlučena, a mi smo je fragmentirali. Jer, ta promjena samoga nastojanja međunarodne zajednice nije se promijenila od maja do juna. Jer, četiri mjeseca nakon toga sastajemo se sa Davidom Owenom i Cyrusom Wensom. Owen, kojeg sam poznavao odranije, pokazao mi je kartu gdje se već podijelila država. Ja sam mu tad rekao: ‘Davide, vi Britanci ste divni kartografi a toliko ste problema donijeli svijetu’.”

Arria ističe kako se tada pitao ko je ostao da brani Bosnu i Hercegovinu u Vijeću sigurnosti, podvlačeći kako je u Vijeću bilo država koje nisu znale da postoji BiH, koje su mislile da je to “tvorevina, izmišljotina, fikcija”. Podvlači također kako su Velika Britanija i Francuska bile zemlje koje su bile provi ukidanja embarga Bosni i Hercegovini.

Prisjeća se kada je došao u Haški tribunal tokom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“Kada sam došao u tribunal, ušao sam na bočna vrata i vidio sa Miloševića na kraju, iza njega su bila dvojica krupnih čuvara UN-a. Tako sam se dobro osjećao kada sam ga vido, znajući da je došao pred lice pravde. To je za mene bio jedan divan momenat”, zaključuje Arria.

-Ambasador Diego Arria iz Venecuele bio je stalni predstavnik svoje države pri Ujedinjenim nacijama u periodu od 1991. do 1993. godine, a predsjedavajući Vijeća sigurnosti UN-a tokom marta 1992. godine.

Ambasador Arria, koji je bio inicijator i šef delegacije Vijeća sigurnosti UN koja je u aprilu 1993. godine posjetila Sarajevo i Srebrenicu, u svojoj knjizi je opisao da se u toj enklavi odvijao “usporeni snimak genocida”, prvog poslije Drugog svjetskog rata na tlu Evrope.

Arria je tih tragičnih 90-tih, kako su istakli, bio ljepše lice i savjest političkog svijeta, opozicija velikim silama čije je lidere bez ustezanja prozivao zbog kašnjenja intervencije u Srebrenici.

Poslije genocida u Srebrenici Arria je otvoreno i emotivno govorio o igrama velikih sila oko Srebrenice.

Ambasador Diego Arria susreo se sa Reisu-l-ulemom Husein ef. Kavazovićem

Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Reisu-l-ulema dr. Husein ef. Kavazović 6. oktobra primio je ambasadora Diega Arriu. U srdačnom i otvorenom razgovoru Reis Kavazović uputio je riječi zahvalnosti ambasadoru Ariji za nesebičnu podršku i širenje istine u UN-u tokom njegovog članstva i predsjedavanja u Savjetu sigurnosti UN-a u periodu 1992-1994. godine o agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Ambasador Arria informisao je Reisa o pripremi njegove knjige koja govori o periodu međunarodnog priznanja Republike Bosne i Hercegovine i ulozi tadašnjih svjetskih sila spram agresije i dešavanja u i oko Bosne i Hercegovine. Istakao je da se i tada u kuloarima, ali i na diplomatskim susretima, mogao prepoznati islamofobičan stav određenih krugova, zbog činjenice da većina stanovnika Bosne i Hercegovine jesu muslimani. Ova činjenica nažalost i danas utiče na odnos određenih evropskih država spram Bosne i Hercegovine i njenog evropskog puta ka članstvu u EU. Ambasador Arria jasno je istakao da je model bogatstva u različitosti, što je Bosna bila kroz svoju višestoljetnu prošlost, svojevsrna paradigma današnje Evropske unije, te da se vrijednosti multikonfesionalizma i multikulturalnosti danas moraju braniti u Bosni od strane EU, ne samo zbog Bosne i Hercegovine i njenih građana, već i zbog same budućnosti Evrope.

Tokom ove posjete ambasador Arria sa sobom je doveo i svoju kćerku Manuelu.

Domaćin ambasadoru tokom ove posjete Sarajevu i Bosni i Hercegovini jeste Grad Sarajevo i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, čiji je ambasador Počasni član.

(AA/MiruhBosne)