Dinastija Jablanić-Radenović-Pavlović

Dinastija Jablanić-Radenović-Pavlović

Oni su srednjevjekovna obitelj koja je u doba kraljevine Bosne (kraj XIV i prva polovica XV stoljeća) upravljala istočnim i jugoistočnim dijelovima današnje Bosne. Rodonačelnik im je bio Jablan, a Raden Jablanić se spominje još 1380. godine Njihov najpoznatiji predstavnik bio je Pavle Radenović. Sa završetkom osmanskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. Pavlovići nestaju sa povijesne scene. Ime im je ostalo u turskom toponimu Pavle – ovasi, današnje Pale kod Sarajeva.

Pavle Radenović

Pavle Radenović je sin Radena Jablanića koji se kao velmoža uzdiže za vrijeme vladavine Tvrtka I i postaje jedan od najmoćnijih velikaša kraljevine Bosne vladajući prostorom oko Krivaje i Prače. On sa Vlatkom Vukovićem 1391.-1392. po nalogu kralja Bosne i velikaša zauzima Konavle i proširuje svoje posjede, kontrolirajući s Vlatkom carinu na Ledenicama. On održava dobre odnose s Dubrovačkom republikom i 1397. postaje njen građanin izdavši Dubrovčanima povelju o slobodnoj trgovini i zaštiti na njegovim posjedima.

Kao jedan od najmoćnijih plemića kraljevine Bosne aktivno učestvuje u previranjima oko vlasti, kako u Bosni tako i u Mađarskoj podržavajući Vladislava Napuljskog protiv Žigmunda Luksemburškog. Pavle umire 1415. od posljedica rana koje je zadobio u lovu na Parenoj Poljani nedaleko od Kraljeve Sutjeske odnosno Bobovca. Tom prilikom su ga zavjerenici iz obitelji Zlatonosovića, po nalogu kralja Stjepana Ostoje i Sandalja Hranića napali, nanijevši mu smrtonosne povrede.

Nasljeđuju ga sinovi Petar koji 1420. gine u borbi sa Osmanlijama i Radoslav (1420.-1441.) koji je bio oženjen Teodorom, kćerkom Vukca Hranića i sestrom Stjepana Vukčića-Kosače. On 1426. prodaje Dubrovčanima svoj dio Konavla, da bi od 1430.-1432. vodio protiv njih rat oko Cavtata osvojivši ga. Pored Dubrovnika, Radoslav se sukobljavao i sa Kosačama, obitelji svoje žene, uspjevši Stjepana Vukčića-Kosaču potisnuti iz Primorja. Poslije njegove smrti 1441. nasljeđuje ga sin Ivaniš koji umire 1450, iza kojeg vlast prelazi na dva preostala Radoslavova sina, blizanca Petra i Nikolu. Njih dvojica staju uz kralja Stjepana Tomaša u borbi za odbranu kraljevine Bosne protiv Osmanlija. Obojica su stradala 1463. tokom pada kraljevine Bosne pod osmansku vlast, čime je ugašena vlastelinska obitelj Pavlović – piše Zlatko Lukić o ovom bosanskom plemićkom rodu.

U nastavku donosimo početak jedne povelje (navodi je Mak Dizdar u Starim bosanskim tekstovima) Radosava Pavlovića od 31. decembra 1427.

Budući va velikoj slavi i gospoctvi mojih prijeroditelja plemenito naše, i potom za našu službu milosti i gradove i župe i zemlje koje primismo od kraljevstva bosanskoga, nam’ dano i zapisano u naše plemenito va rusazi i državi bosanskoj, i kraljevstvom i vsijem rusagom bosanskim nam’ potvrđeno i ustanovićeno …

Naslovnica: Grb Jablanića, rodonačelnika ovog roda..

(MiruhBosne)

 

 

Previous Irfan Glogić, mladi matematičar na doktorskom studiju u SAD-u, riješio problem otvoren 10 godina
Next Tako je govorio Zuko Džumhur: 'Pametan čovjek povazdan bišće po sebi'

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Crkva bosanska podupirala je državnost Bosanskog kraljevstva

  Trilogija o srednjovjekovnoj bosanskoj državi donosi podatke o vjeri, uglednim porodicama, poveljama i drugim važnim događajima. Projekt “ispisivanja” historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine vjerovatno je najvažniji i najsveobuhvatniji naučno-popularni izdavački projekt

BAŠTINA

Kako je gest Dejana Bošnjaka postao hit vijest iz Trebinja

Mnogi od starih objekata, unutar zidova, vijekovima su čuvali knjige, svjedoke vremena… Piše: Edina Kamenica Da za Bosnu i Hercegovinu, i regiju uopće, možda ipak dolaze bolji dani, svjedoči prošlonedjeljna

HISTORIJA

Zeničani uređuju i otvaraju park u kojem je potpisana ‘Bilinopoljska izjava’

  Udruženje “Forum Zeničana“, koje tradicionalnom manifestacijom “Od Kulina bana i dobrijeh dana“, svake godine 4. aprila, na datum na koji su poglavari bosanske crkve 1203. godine predvođeni Kulinom banom,