Nakon više od 50 postavljenih parlamentarnih pitanja, zastupnik u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Sanel Kajan postao je jedno od najglasnijih imena u borbi protiv diskriminacije Bošnjaka u institucijama smještenim u Hercegovini, posebno u Mostaru. Njegove inicijative su precizne, dokumentirane i sve češće ukazuju na zabrinjavajuće etničke disbalanse u zapošljavanju i zastupljenosti u javnom sektoru.
Povodom posljednjih slučajeva, među kojima je i konkurs za zapošljavanje u Federalnoj novinskoj agenciji (FENA), ali i problem nedostatka Bošnjaka u javnim preduzećima u Stocu, Kajan za Slobodnu Bosnu govori o učinjenom do sada i planovima za dalje djelovanje.
S obzirom na to da je u više navrata upozoravao na problem nacionalne neravnopravnosti pri zapošljavanju u institucijama u Mostaru i Hercegovini, Kajanu smo danas uputili nekoliko dodatnih pitanja:
-
Imate li tačan broj državnih institucija (posebno u Mostaru i Hercegovini) u kojima je zabilježena diskriminacija Bošnjaka?
-
Na koliko institucija ste poslali zastupnička pitanja i dobili odgovore?
-
Imate li još neke ustanove i preduzeća u planu da “pročešljate”?
-
Kako komentirate i sve učestalije napade na druge zajednice u Mostaru, poput posljednjeg slučaja napada na Jevrejsku zajednicu?
U nastavku prenosimo njegov iscrpan odgovor za Slobodnu Bosnu, koji jasno pokazuje ne samo političku i institucionalnu, već i vrijednosnu borbu za jednakost i pravedno društvo.
“Odgovori potvrđuju diskriminaciju, ali Vlada šuti”
“Do sada sam kao federalni zastupnik postavio preko 50 pitanja vezanih uz očitu diskriminaciju Bošnjaka i bosanskog jezika u institucijama i javnim ustanovama, kojima je osnivač Federacija BiH.
Na većinu pitanja sam dobio odgovore – i oni potvrđuju upravo ono što sam pitao. No, uprkos svemu – izostala je reakcija Vlade Federacije Bosne i Hercegovine”, odgovorio nam je Kajan.
Kajan naglašava da kada je riječ o institucijama čiji je osnivač država BiH, odgovornost je na parlamentarcima na državnom nivou:
“Nisam upoznat da li su zastupnici u Parlamentarnoj skupštini BiH postavljali takva pitanja i tražili informacije od institucija sa sjedištem u Mostaru, a kojima je osnivač država. Smatram da bi trebali – to je njihova odgovornost i obaveza.”
Mostar: Grad isključenosti u kojem jedna strana vlada
Kajan iznosi konkretne podatke o disbalansu:
“U Agromediteranskom zavodu Federacije BiH, od 43 zaposlena, samo jedan je Bošnjak.
U FENA-i u Mostaru – zaposlena je samo jedna osoba bošnjačke nacionalnosti.
Gotovo sve institucije Federacije sa sjedištem u Mostaru pokazuju jasan etnički disbalans – u korist hrvatskog naroda, a na štetu Bošnjaka, Srba i Ostalih.”
Dodaje kako osjeća moralnu i političku dužnost da o tome govori:
“To nije slučajno. To je proizvod sistemske politike isključenja, koja se godinama tolerira i čije se posljedice najviše osjećaju u svakodnevnom životu građana.”
Borba protiv svakog vida isključivosti
Zastupnik iz Mostara ističe i simbolički, ali važan aspekt diskriminacije: nazive institucija koji nose isključivo nacionalni predznak.
“Javne institucije se finansiraju iz budžeta svih građana Federacije BiH i ne mogu nositi naziv koji implicira pripadnost samo jednom narodu.
Takva praksa šalje poruku da institucije pripadaju samo ‘njihovima’, a ne svima.”
O napadu na Jevrejsku zajednicu
Povodom napada na prostorije Jevrejske zajednice u Mostaru, a na osnovu incidenta koji je zabilježilo Muftijstvo mostarsko, Kajan za Slobodnu Bosnu jasno poručuje:
“Snažno osuđujem svaki oblik nasilja, prijetnje, ucjene i diskriminacije. To nisu i ne smiju biti metode rješavanja problema – to su koraci ka urušavanju temelja svakog zdravog društva.
Mostar, grad koji bi trebao biti simbol suživota i različitosti, godinama se pretvara u ‘grad slučaj’ zbog pogrešnih i isključivih politika. Ugroženi su Bošnjaci, ali sada vidimo da su na udaru i druge vjerske i etničke zajednice.”
Na kraju, Kajan dodaje:
“Zalažem se za društvo jednakih šansi, slobode i pravde za sve.
Vjerujem u snagu zakona, institucije koje štite građane i odgovornost pred pravdom – bez obzira na ime, naciju ili političku pripadnost.”
