Djela Đele Jusića i Saliha Brkića trajno sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici

Djela Đele Jusića i Saliha Brkića trajno sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici

 Umjetnik Đelo Jusić (1939-2019.) i bh. novinar Salih Brkić (1948 -2023) ostavili su, svaki na svoj način, trajno sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Prvi je napisao muziku za ‘Srebrenički inferno’ koji se od 2003. godine izvodi svake godine na dan obilježavanja godišnjice genocida i ukopa posmrtnih ostataka identificiranih srebreničkih žrtava. Drugi je perom i kamerom “dodirivao ranu”, bio tamo gdje je najteže.

Stvarali su iskreno, sa mnogo emocija. Đelo Jusić govorio je da je oplakao cijelu Srebrenicu, dok je pisao muziku za “Srebrenički inferno”, dok je za Saliha Brkića Srebrenica bila njegova najveća rana. Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine – 11. juli prilika je za sjećanje i na njih – njihov lik i djelo.

– Srebrenica je moja najveća rana, ali i svima koji vole našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Ja ću uz Srebrenicu ostati, dok sam živ. Argumentima i dokumentima pokušavati tražiti pravdu za one koji to ne mogu učiniti, govoriti o njihovom stradanju – kazao je Brkić u razgovoru za Fenu 11. jula 2020. godine.

Trajno čuvati sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici, smatrao je Brkić jednim od naših svetih zadataka.

Prema kazivanju iz 2020. godine, snimio je oko 110 masovnih grobnica sa oko 8.000 posmrtnih ostataka žrtava genocida i drugih zločina. U dugogodišnjoj novinarskoj karijeri dobio je Salih Brkić brojne nagrade i priznanja, mnoga od njih za izvještavanje o tragediji i genocidu u Srebrenici. Međutim, više od nagrada značilo mu je to što su ga godinama pitali da li je rodom iz Srebrenice i Podrinja. Tako su ga, govorio je, poistovjećivali sa građanima Srebrenice “pokazivali da mi vjeruju, a to je za novinara najveće priznanje”.

U razgovoru za Fenu jula 2017. godine, Đelo Jusić je za sebe govorio da ‘vidi’ muziku, tako i piše. Jednostavno, dođe do njega. Piše bez klavira, bez pomagala. Sjedi za stolom, ima imaginaciju instrumenata. Tako je pisao i ‘Srebrenički inferno’, a ‘vidio’ i Bosnu.

– Vidio sam sav taj jad i tugu, te majke. Dok sam pisao ‘Srebrenički inferno’, oplakao sam cijelu Srebrenicu. Morao sam se dobro koncentrirati da bi to djelo uspjelo – govorio je, među ostalim, 2017. godine za Fenu Jusić.

Za poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu zasigurno je najznačajniji njegov uradak oratorij ‘Srebrenički inferno’, djelo koje prikazuje stradanja žrtava genocida. Tekst je napisao pjesnik Džemaludin Latić, a ‘Srebrenički inferno’ prvi put je izveden 2003. godine prilikom otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari spomen-obilježje i mezarje.

Daroviti kompozitor i dirigent bh. porijekla Đelo Jusić uspio je tako prikazati patnje i stradanja žrtava genocida u Srebrenici.

Izvor: Agencije

Previous Izgradnja Poslovno sportskog centra Trnovo na Bjelašnici
Next Počast žrtvama genocida: Više od 1.500 učesnika moto maratona prodefilovalo Sarajevom

You might also like

NAŠI DANI

Obilježena godišnjica ubistva šestorice Srebreničana; kukavičke pucnje u leđa zarobljenih zločinci dokumentovali video snimcima

Članovi porodica žrtava genocida okupili su se danas na stratištu Godinjske bare u Trnovu, mjestu na kojem su pripadnici zloglasne srpske jedinice “Škorpioni”, prije 25 godina, pucnjima u leđa ubili

KULTURA I UMJETNOST

Ramazanska atrakcija u Bihaću: Pogledajte kako izgleda drveni top u gradu na Uni

Svako veče tokom mjeseca ramazana u Bihaću se iz stare gradske jezgre oglasi top i označi vrijeme nastupanja iftara, i to ne bilo kakav nego drveni top kojeg je izradio

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

General Ismet Hadžić-Mutevelija: Dešavanja u Sarajevu 2. maja su bila dan D za Bosnu i Hercegovinu

Dešavanja u Sarajevu 2. maja 1992. godine bila su dan D za Bosnu i Hercegovinu, a kidnapovanje predsjednika Alije Izetbegovića predstavljalo je pokušaj državnog udara, rekao je penzionisani general Armije