Dr. Ćiro Truhelka O ETNIČKOJ ČISTOĆI BOŠNJAKA S OSVRTOM NA MUSLIMANSKU KOMPONENTU

Kivanc Tatlitug – poznati turski glumac bosanskog porijekla
1934. godine arheolog i historičar Dr. Ćiro Truhelka objavljuje studiju “Podrijetlo bosanskih muslimana”…
Dr. Truhelka tu piše sljedeće: “Ostaje nam, da se sa nekoliko riječi osvrnemo i na antropološke osobitnosti bosanskih muslimana. Oni (bosanski muslimani) su ljudi visoka uzrasta i širokih grudi, te uz Skandinavce po poprečnoj visini svoga stasa, stoje u Evropi u prvom redu.
Dr. Ćiro Truhelka nastavlja: “Endogamija bila je u bosanskih muslimana tako stroga, da sam ja u svoje vrijeme poznavao desetak begovskih rodova, koji su se ženili samo među sobom i nebi u svoj harem ni za što dovodili djevojke iz rodova izvan ovoga kola, pa bile iz najboljih kuća. Iz pometnutih razloga su mješoviti brakovi između Osmanlija i bosanskih muslimana bili izvanredno rijetki i bez vidnog učinka na oblikovanje rase.”
“Endogamija i uz nju haremska klauzura bile su dakle u Bosni najuspješnija zaštita za očuvanje rasnog elementa, i mislim, da mogu reći, da su rijetke etničke skupine u Evropi sačuvale od tuđe natruhe onako čiste kao baš bosanski muslimani.”
“Poznato je, da je između bosanskih muslimana i Osmanlija postojao uvijek neki antagonizam i da su Bošnjaci zazirali od toga, da svoje kćeri udaju za tzv. Turkuše, a taj antagonizam zadobivao je često i opasan politički oblik, te je bio uzrokom pobunama…”
“Zasluga je to haremske ekskluzivnosti, koja je i u ovom slučaju očuvala pradjedovska rasna obilježja.”
(diwan-magazine.com/mb)
You might also like
Halida Hasić, posljednji potomak prvog graditelja sarajevskog Sebilja: Svaki put se napijem vode, čak i kada nisam žedna
Sarajevski sebilj, u užem historijskom dijelu, Baščaršiji, ubraja se među najprepoznatljive simbole grada. Prvi sebilj na ovom mjestu dao je izgraditi bosanski vezir Mehmed-paša Kukavica. Njegov potomak i dan-danas dolazi
Tradicija ugošćavanja gosta: ‘On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao i muslimana’
.. Musliman ljubi gosta i vrlo mu je drago, ako ga što više znanaca i prijatelja, a osobito na velike blagdane posjećuje. On jednako rado i iskreno dočika inovjerca, kao
PLJAČKE NACIONALNOG BLAGA
I to je tako: pun je svijet otete bosanske baštine, od galerija i riznica rimskih, bečkih, stambolskih, santpeterburških i – našeg dragog komšiluka… Piše: Ibrahim Kajan Od rata se ne