Dr. Majda Mehmedović: Krv me vuče domovini, duša zna odakle je

Dr. Majda Mehmedović: Krv me vuče domovini, duša zna odakle je

Zastava Bosne i Hercegovine istaknuta ispred univerziteta u Göteborgu privukla je pažnju bosanskohercegovačke javnosti.

Na ovom divnom prizoru koji je mnoge obradovao možemo zahvaliti dr. Majdi Mehmedović, Zvorničanki koja je prije nekoliko dana odbranila doktorsku disertaciju na Medicinskom fakultetu Sahlgrenska Akademin u Göteborgu.

Željela sam saznati više o Majdi, njenom porijeklu, odrastanju, obrazovanju…, a ona je pristala svoju životnu priču podijeliti sa nama i vama.

– Mama, mlađi brat i ja smo iz Zvornika izbjegli u Austriju početkom rata u BiH, odakle smo se preselili u Njemačku. Sa ocem, koji je u međuvremenu bio u logoru Batković kod Bijeljine, konačno smo se spojili 1996. godine u Švedskoj. Odrasla sam u Örebrou, a trenutno zbog završetka doktorata živim u Göteborgu, priča nam Majda koja za sebe, s obzirom na to da je živjela u nekoliko zemalja, kaže da je svjetsko dijete. Međutim, mir i sigurnost je porodica Mehmedović osjetila tek dolaskom u Švedsku.

Znanje i školovanje su najbitniji, govorili su mama Rizafeta i babo Alija svojoj djeci, a s obzirom na to da su izbjeglice, morali su se dodatno boriti. Srećom, u Švedskoj to i nije teško jer ova država pruža besplatno školovanje svim svojim građanima. Tako je i Majda ostvarila svoj san.

– Ja sam radoznale naravi, i još kao djevojčica u Zvorniku sam željela da budem ljekar. Ovaj cilj se održao kroz školovanje, pa je tako moja ljubav prema hemiji i biologiji u gimnaziji ojačala. Za mene je priroda i porijeklo života na našoj planeti veliko čudo koje želim da shvatim. Svaki detalj me interesuje – kako to da mi dišemo, da živimo, kako to da DNK odlučuje sve, priča dr. Mehmedović koja je izabrala studij molekularne biologije na Lund Univerzitetu u južnoj Švedskoj.

Stekla je ogromno znanje studirajući medicinske predmete, biohemiju, celularnu biologiju, molekularnu i tumor biologiju, itd. Međutim, magistrirati nije bilo dovoljno – naša sagovornica je odlučila i doktorirati. Tako je Majda stekla 12 godina radnog iskustva i pet godina studiranja.

– Medicina je ogromno područje nauke. Da bismo mi imali prednost koju danas imamo u liječenju raznovrsnih bolesti, prije svega moramo razumjeti procese iza njih. Jer lijeka nema bez istraživanja i nauke, ističe ona, pa dodaje:

– Tokom studiranja, radila sam u dvije različite grupe istraživanja. Na Univerzitetu Lunda sam radila magistarski rad u grupi koja je imala interes za malariju i afričku bolest spavanja, na odjeljenju molekularne biofizike. Poslije toga sam provela nekoliko mjeseci u Južnoj Africi, gdje sam radila eksperimente s raznovrsnim potencijalnim lijekovima. Nastavila sam studije još jednu godinu u laboratoriji na Stockholm Univerzitetu, na odjelu biohemije i biofizike, i odradila još jedan magistarski rad. Cilj je bio biohemijski istražiti koji proteini postoje u rodu bakterija mikroplazme, kao što je tuberkuloza, da bi se mogli naći potencijalni lijekovi za njih.

Na kraju sam svoj doktorat upisala na Medicinskom fakultetu Sahlgrenska Akademin Univerziteta Göteborg, na odsjeku Medicinske biohemije i celularne biologije, u oblasti Medicinske nauke.

Doktorsku disertaciju je radila u grupi profesorice Marie Falkenberg (Maria Falkenberg), koja djeluje u polju razumijevanja organizovanosti i funkcionisanja DNK u organeli mitohondrije.

Mnogo je toga nepoznato o sistemu u mitohondrijama, ističe naša sagovornica, ali ogromno zadovoljstvo bilo je raditi sa profesoricom Falkenberg koja je u ovoj branši izuzetno uspješna.

Kada je riječ o planovima za budućnost i profesionalnim ambicijama, dr. Mehmedović nam otkriva kako je otvorena za različite opcije.

– Dvoumim se da li da nastavim sa istraživanjem u akademskom smjeru ili da idem putem industrije. Ako izaberem akademiju, onda bih željela da nastavim istraživanje u smjeru liječenja karcinoma. S druge strane, mogu nastaviti istraživanje u industriji, recimo, u Astra Zeneci, Pfizeru, Moderni, koje su sada široj javnosti poznate kao proizvođači vakcina protiv Covid-19. Ostaje da vidimo, otkrila nam je Majda, istovremeno i Bosanka i Šveđanka, što dokazuje i dvojno državljanstvo koje posjeduje.

Ljubav prema domovini nije prestala, pa je kao dijete pohađala Bosansku školu u Švedskoj, kulturno-umjetničko društvo u bh. udruženju u Örebru i hor ilahija i kasida u Islamskoj zajednici Örebro.

Ističe kako jako voli Švedsku, zemlju koja je njoj i njenoj porodici otvorila vrata, ali uprkos činjenici da je u domovini živjela samo sedam godina – krv je vuče domovini i duša zna odakle je.

– Imam želju da na nekoliko mjeseci preselim u Bosnu i Hercegovinu. Želim upoznati svoju domovinu, porijeklo, historiju i kulturu na domaćem području, obići naše gradove, planine, jezera. Ponosna sam na svoje porijeklo, moju lijepu i prkosnu Bosnu i Hercegovinu, zaključila je dr. Majda Mehmedović.

Izvor: dijaspora.mhrr.gov.ba

Previous Namik Hrle, šef odjela tehnologija i umjetne inteligencije u IBM-u
Next Predstavljena monografija Grada Sarajeva: Dostojan prikaz bosanskohercegovačke prijestolnice

You might also like

NAUKA I TEHNOLOGIJA

MIT Technology Review: Adnan Mehonić među “35 inovatora ispod 35 godina”

Bosanskohercegovački akademik Prof. Adnan Mehonić, imenovan od strane MIT Technology Review za jednog od velikih inovatora za 2021 u godišnjem popisu “35 inovatora ispod do 35 godina”! Ovo priznanje odlikuje izuzetno nadarene

NAŠI LJUDI

Domovina je majka, a jezik je dio domovine: U Turskoj ozvaničeno uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta

Ministrica obrazovanja i nauke u Vladi Federacije BiH Elvira Dilberović danas je u Osnovnoj školi Bayrampaşa Mehmet Akif  İnan u Istanbulu održala prvi čas bosanskog jezika u Turskoj, čime je

ŽIVOT

Sarajlija Ljubomir Stanišić: Jedan od najboljih kuhara na svijetu

Ljubomir Stanišić, jedan od najboljih kuhara na svijetu, koji živi u Portugalu, nedavno je boravio u rodnom Sarajevu. Razlog posjete bilo je snimanje dokumentarnog filma o njegovom životu, koji će,