Od ukupno 3.367 uposlenika, koliko ih je Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) imao u vrijeme kada je novi menadžment, na čelu sa generalnom direktoricom prof. dr. Sebijom Izetbegović, preuzeo upravljanje ovom institucijom, čak 553 osobe bile su na šefovskim funkcijama – sa “šefovskim” plaćama.
Ovo je samo jedan u nizu šokantnih podataka koje je u svom današnjem opsežnom obraćanju novinarima i javnosti iznijela generalna direktorica KCUS-a.
Na rijetko otvoren i konkretan način na kakav, mora se priznati, nismo navikli od rukovodilaca bh. javnih institucija, Sebija Izetbegović odlučila je progovoriti o svim zatečenim, kao i o aktuelnim problemima koji opterećuju rad najveće zdravstvene institucije u BiH. A veliki dio njenog izlaganja odnosio se na dugogodišnje nezakonite radnje kako ranijih članova uprave KCUS-a, tako i samih ljekara-kolega sadašnje direktorice Izetbegović.
Prema njenim riječima, u vrijeme kada je preuzela funkciju generalne direktorice KCUS-a, veći dio upravljačke strukture Kliničkog centra bio je na bolovanju mjesecima.
– Dok su bili na ‘bolovanjima’, svakodnevno su šetali gradom, obilazili kafane, putovali… A za to vrijeme naši pacijenti su ih nesretno i strpljivo čekali i odgovarali: ‘Navikli smo mi na ovo, mi ćemo čekati…’ Naravno, tako su se stvarale i liste čekanja. Saznali smo i da u popodnevnim satima pojedini dežurni doktori nisu ni dolazili na posao. A jedan radni dan dežure plaća se 150 KM, vikendom je to 250 maraka. Oni su to vrijeme provodili u kućama ili na svojim privatnim klinikama – kazala je Izetbegović.
Direktorica KCUS-a je, kako kaže, za sve ovo saznala vrlo jednostavno: lično je zvala te privatne klinike, iz kojih bi joj odgivarali da se „taj i taj“ ljekar ne može javiti, jer je trenutno sa pacijentom.
– Nije bilo nikakve kontrole. Bilo je uobičajeno da neki uposlenici stalno izostaju s posla već godinama, pa se čak unaprijed znalo i u kojem mjesecu neće raditi. Naprimjer, šef jedne klinike, uvaženi profesor, obavijestio me je da će u septembru uzeti bolovanje, pa odmah zatim godišnji odmor, i da ga na poslu neće biti od septembra do novembra – ispričala je Izetbegović.
Stanje koje je zatečeno na pojedinim klinikama KCUS-a, prema riječima direktorice Izetbegović, bilo je potpuno neobjašnjivo – pojedine klinike i odjeli praktično su služili samo za to da se preko njih namakne što više novca za šefove i njihove bliske saradnike.
Tako je, kako navodi Sebija Izetbegović, na Klinici za gastroenterologiju jedna bolesnička soba, koja prima tri pacijenta, imala svog “šefa”; tri klinike za transplantaciju u okviru KCUS-a nisu imale niti jednog pacijenta, ali je svaka od njih imala svoje šefove i glavne sestre; Odjeljenje za opekotine je ugašeno bez obrazloženja čime je, kako naglašava Izetbegović, direktno ugroženo zdravlje pacijenata sa opekotinama, od kojih je većina morala biti izmještena u inostranstvo na liječenje koje je koštalo stotine hiljada maraka po pacijentu (pri tome je sačuvano mjesto šefa tog Odjeljenja); Jedinica internističke intenzivne terapije (JIIT) služila je, kako kaže Izetbegović, “za zapošljavanje kadrova koji su primani bez ikakve saglasnosti i vrlo brzo premještani na druge klinike”.
– Kabinet generalnog direktora 2015. godine imao je 22 uposlenika, od čega je jedan potpuno nepoznata osoba, i na njih se godišnje trošilo 1.300.000 KM. Sadašnji kabinet ima pet uposlenika i osam direktora disciplina i uštedio je 300.000 KM za godinu. Pojedini članovi menadžmenta obavljali su po tri i više funkcija istovremeno, a pri tome su bili u raznim komisijama, zavodima… To više neće biti moguće i od sada će svako na KCUS-u moći da obavlja samo jednu funkciju – naglasila je Izetbegović.
Dodala je da je poseban problem predstavljao prijem kadra koji je rađen “bez strategije i plana”, a to se posebno odnosi na nemedicinski kadar.
Među svojim uposlenicima sarajevski Klinički centar, kako je navela Izetbegović, ima i brojne sociologe, politologe, nastavnike jezika, bachelore vizuelne komunikacije, inženjere, ekonomiste, menadžere u sportu, kožarske tehničare… S druge strane, na Klinici za onkologiju jedna medicinska sestra bila je sama zadužena za brigu o 30 pacijenata.
U Centralnom medicinskom bloku (CMB) napravljeno je 11 operacionih sala, čija oprema je koštala 65 miliona maraka. Međutim, te sale nisu bile praćene premještanjem odgovarajućih odjeljenja u istu zgradu, što je znatno otežavalo put pacijenata od klinika do operacionih sala, kazala je Izetbegović.
U protekloj godini, prema riječima generalne direktorice KCUS-a, isplaćena su dugovanja u iznosu od 63,5 miliona maraka. Uštede su, kako kaže Sebija Izetbegović, između ostalog ostvarene i na “rezanju” mnogobrojnih šefovskih pozicija (KCUS sada ima 353 šefa, čime je napravljena ušteda od oko 600.000 KM godišnje), ali i na ukidanju, kako je kazala direktorica, brojnih reprezentacija i “putovanja na kongrese na koje se išlo u kupaćim gaćama”.
Među planovima za 2017. godinu, Izetbegović je navela nastavak finansijskog stabiliziranja KCUS-a, povećanje plaća uposlenicima i strateško zanavljanje kadra, izgradnju Odjela za hematoonkologiju u CMB-u, te nabavku nekoliko novih aparata među kojima su aparati za scintigrafiju, magnetnu rezonancu i jednokratno zračenje. Prof. dr. Sebija Izetbegović na kraju je posebno naglasila kako reforma poslovanja KCUS-a neće ići nauštrb brige o pacijentima i kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.
– Što se tiče lijekova na KCUS-u, njih dobijamo od dobavljača po onim ugovorima koje smo zatekli. Moram priznati da bismo neke od tih ugovora rado prekinuli, ali to trenutno nije moguće. Međutim, svi pacijenti za koje specijalista propiše terapiju imaju pravo nabaviti te lijekove privatno i njihov novac će im biti refundiran – kazala je Izetbegović, prenosi Faktor.