Drvena džamija na planini Zvijezdi

Drvena džamija na planini Zvijezdi

Piše: Abdulgafar Velić

-Na planini Zvijezdi ima jedna mala drvena džamija, u narodu poznata kao Džamija na Karićima. To je jedna od najstarijih džamija u Bosni. U blizine ove džamije nema kuća, na samku je. Prva naseljena mjesta u okolini su nemuslimanska sela.

Džamiju na Karićima stotinama godina poštivaju i muslimani i nemuslimani. Nikad nije dozvoljavala uznemiravanje drugih, mada je sama bila uznemiravana.

U stalnom je itikafu, zikru, šutnji, promišljanju. Dolaze joj ljudi i sa istoka i sa zapada. Jednog godišnje se oko nje okupi veliki svijet da Gospodaru svih svjetova na sedždu padne. Iako je brzo napuste, okoriste se i odu, ona nikada nije sama.

Onaj ko je tražio širinu, naučio je od nje značenje sure El-Inširah i kako putovati nepreglednim prostranstvima. Onaj ko je tražio savjet, pomogla mu je da se smiri. Onaj ko je tražio sreću, mogao je u njezinom džematu berićet steći. Okupljala je ova džamija stotinama godina brojne džematlije, izrodila je nebrojenu čestitu ulemu, hafize, pobožne mudrace, darežljive vakife, čistu i vrijednu omladinu.

Ne zna se tačno ko je i odakle je Hajdar dedo, koji je na mjestu gdje su se lokalni Bošnjani okupljali podigao skromnu i skladnu džamiju. Po jednom kazivanju i on je bio jedan od tih lokalnih bogumila, koji je prihvatio islam, dok je po drugom kazivanju Hajdar dedo potomak jedne poznate sarajevske porodice, koja je na Zvijezdi imala svoje imanje. Nemamo tačnih podataka o našem Hajdar dedi, međutim ono što znamo i vidimo jeste očegladan dokaz čistog i iskrenog nijeta Hajdar dede dok je podizao džamiju. Naime, i malo djelo, kao što je i mala džamija na Karićima, s iskrenim nijetom postaje tako veliko, snažno, utjecajno i vječno.

Hajdar dedo i džamija na Karićima dio su našeg kolektivnog identiteta i uveliko određuju i oblikuju naš bošnjački karakter. Stoga, na Karićima mi zapravo učimo o sebi, svom izvoru, svojoj tradiciji, čistoj vjeri. Džamija na Karićima naše je ruho, kojim se ponosimo i kojeg čuvamo. To ruho dokaz je plemenite, čiste i prirodne vjere bosanskih muslimana.

Previous Meho skupocjeni tartuf otkriva svojim čulom mirisa (VIDEO)
Next Kavazović: Niko neće osjetiti ljubav Božiju dok se iz njega ne prospe ljubav prema ljudima

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Tešanjska sahat-kula dobila novog ‘čuvara vremena’

Od 21 sahat-kule koje su ostale kao spomen obilježja jednom načinu života, samo se 4 i danas održavaju i prikazuju vrijeme. Jedna od njih je i tešanjska sahat-kula, čije je

KULTURA I UMJETNOST

Gradaščevići, Bašagići, Mulabdići… Pogledajte ljepotu narodnog blaga iz bogatih bošnjačkih porodica

Etnološka zbirka Bošnjačkog istituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića svjedočanstvo je o prošlim vremenima koje govori o životu ljudi u periodu pred kraj osmanske uprave u Bosni i Hercegovini, austrougarske uprave,

BAŠTINA

Džindijska džamija: Još jedan tuzlanski dragulj na listi nacionalnih spomenika

  Husein Čauševa ili Džindijska džamija u Tuzli predstavlja monumentalni objekt tipične bosanske arhitekture, a na nedavno održanoj sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i