Drvna industrija u Bosni i Hercegovini: PROZVODNJA NAMJEŠTAJA NEZAUSTAVLJIVO RASTE

Drvna industrija u Bosni i Hercegovini: PROZVODNJA NAMJEŠTAJA NEZAUSTAVLJIVO RASTE

Pripreme za izlaganje na sajmu namještaja u Kölnu – Imm Cologne 2016., koji se održava u januaru – u završnoj su fazi. U studiju “Gazzda” kod Sarajeva radi se na detaljima prototipa namještaja koji će biti izložen.

Salih Teskeredžić, jedan od gazda, profesor dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, nedavno je za model stolice i kreveta “Fawn” dobio nagradu Red Dot, u svijetu poznatu kao “Oskar za dizajn”.

 

Krevet i stolica brenda “Gazzda” nagrađeni su u konkurenciji blizu 5.000 radova iz 56 zemalja, a u međunarodnom žiriju bilo je 38 eksperata. Gotovo istovremeno, nagrada “Zlatna stolica” iz Švedske stigla je u firmu “Rukotvorine” iz Konjica, u okviru koje je švedska dizajnerica Monica Forster (čiji je dizajn stolice nagrađen) osmislila brend “Zanat”.

VH-Teskeredzic-Stolice-8

 Njemačka najznačajnije tržište

Profesor Teskeredžić višestruko je nagrađivani produkt-dizajner i jedan je od onih koji su doprinijeli činjenici da Bosna i Hercegovina izvozi više namještaja nego što ga uvozi.

U portfoliju brenda “Gazzda” dvanaest je firmi od kojih su najpoznatije “Artisan” iz Tešnja i “Rukotvorine” iz Konjica. Obje firme 98 posto proizvodnje rade za izvoz. “Firme s kojima sarađujemo nalaze se uglavnom na području Tešnja, Gračanice i Gradačca – u regijama u kojima je na impozantan način razvijena usitnjena industrija namještaja”, kaže nam Teskeredžić i naglašava da ova industrijska grana, jedna od rijetkih u BiH, bez posebnih zakonskih povoljnosti i institucionalnih poticaja stalno ostvaruje zavidne rezultate na međunarodnom tržištu.

Pored profita kojeg ova grana donosi ovdašnjim proizvođačima i velikog broja novih radnih mjesta, naši produkt-dizajneri godinama dobijaju nagrade za dizajn namještaja. Spojem struke i nauke mijenja se percepcija o BiH, jer izvozi gotov proizvod, a prekida se praksa da se iz države izvoze isključivo ogrjevno drvo i trupci. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ukupan izvoz drvne industrije za devet mjeseci tekuće godine vrijedan je 779 miliona KM, što je za četiri posto više nego u istom periodu 2014. godine. Istovremeno, ukupan uvoz drvne industrije BiH u ovoj godini vrijedan je 209 miliona KM. Njemačka je najznačajnije izvozno tržište za bh. namještaj, a preko ove države plasira se dio namještaja i dalje.

“Ključna promjena koja je generirala suštinsko poboljšanje strukture vanjske trgovine u ovoj oblasti jeste znatno unapređenje kvaliteta i dizajna domaćeg namještaja, kombinirano sa strateškim pristupom promociji na vanjskim tržištima”, ističe ekonomski stručnjak Igor Gavran. Pojasnio je da je podrška međunarodnih organizacija poput USAID-a, SIDA-e i SIPPO-a nastupima na međunarodnim sajmovima, posebno sajmu u Kölnu, koje je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH, bila presudna jer je omogućila proizvođačima da premoste problem nedostaka novca otvorivši im “prozor u svijet”.

“Pet godina organizirali smo izlaganja u Kölnu zahvaljujući svojim, ali i sredstvima nekoliko međunarodnih organizacija. Tek za 2016. godinu dobili smo pomoć države”, kaže Lejla Međedović iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Podsjeća da su posredstvom VTK mnogi proizvođači namještaja iz BiH predstavljali svoje proizvode na međunarodnim salonima. Sajmovi su često završavani dodjelom nagrada za dizajn iz BiH, a uglavnom ih je dobijao profesor Teskeredžić. Uprkos međunarodnim priznanjima za naš namještaj, Igor Gavran ističe da, nažalost, institucije vlasti na svim nivoima u BiH kupuju uvozni namještaj.

“Poznato je da imamo prekomjernu administraciju. Kada bi se i te institucije preusmjerile na nabavku domaćih proizvoda, umjesto uvoznih, dobio bi se ogroman iznos koji bi se mogao korisno plasirati. Ovako, ne samo da imamo ‘previše fotelja’ nego su i one mahom uvozne. I ambasade BiH morale bi biti opremljene domaćim namještajem kao vid promocije privrede. Domaćim namještajem trebala bi biti opremljena i svaka prostorija u državi u koju dolaze strane delegacije. Svaki je međunarodni susret prilika za promociju, a ne samo sajmovi”, ocijenio je Gavran.

Potencijali i resursi

Profesor Teskeredžić kaže da je njegov dizajn u svojoj jednostavnosti i funkcionalnosti potpuno prilagođen domaćim potencijalima. Primjerice, za stolice “Fawn” koriste se isključivo domaći materijali, među kojima drvo dominira. Profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu Jusuf Musić ističe da je dobro stanje u bh. šumama. Navodi da se od 9,5 miliona kubnih metara, koliko godišnje priraste, ne posiječe trećina.

On problematičnim smatra to kako se i gdje se šume sijeku, ali i činjenicu da je federalni zakon o šumama stavljen van snage 2008. godine i da novi nije usvojen. Uprkos tome, Musić cijeni da imamo najbolje stojeću drvnu industriju u regionu. “Sve više kupci na evropskim tržištima vode računa o tome da su proizvodi kupljeni iz neke zemlje napravljeni od domaćih materijala.

Evropski kupci poklanjaju pažnju čak i činjenici kako se gazduje šumama iz kojih je korišteno drvo”, tvrdi Musić. Njegovo mišljenje dijeli i savjetnica za drvnu industriju u Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine Šemsa Alimanović, koja kaže da u ovom entitetu postoje 172 fabrike namještaja i 691 pilana. Naglasila je da je slična situacija i u Republici Srpskoj.

“Nakon rata je ljudima trebao namještaj, a na bh. tržištu nudio se uglavnom nekvalitetan. U međuvremenu se to promijenilo, pa i naše tržište traži kvalitetan namještaj, što utječe na povoljan razvoj drvne industrije”, naglasio je Ahmet Lojo, profesor na Šumarskom fakultetu u Sarajevu.

Rast i razvoj drvne industrije u Bosni i Hercegovini ubrzani su od 2007. godine zahvaljujući timskom radu nekolicine entuzijasta. Kada su Šemsa Alimanović i profesor Teskeredžić počeli saradnju, dizajn namještaja u BiH zasnivao se nerijetko na rastavljanju uzoraka iz Italije, odnosno na kopiranju. No, Odsjek za produkt dizajn Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu u saradnji s Privrednom komorom FBiH organizirao je u fabrikama radionice za studente.

“Tada su studenti bili u prilici vidjeti može li se neki dizajn napraviti u našim fabrikama – postoje li tehnički uvjeti za to. Nemaju sve fabrike CNC mašine. Vidjeli su da svoje ideje mogu upotpuniti tek dolaskom u fabriku”, rekla je Alimanović, dodavši da je iste godine u Istanbulu projekt odabran među pet najboljih u svijetu koje su privredne komore predstavile. Profesor Teskeredžić napomenuo je da su na početku saradnje proizvođači namještaja bili sumnjičavi prema dizajnerskim rješenjima koja su dolazila s fakulteta.

“Kasnije su ljudi u fabrikama namještaja prepoznali potencijale i sami počeli kontaktirati fakultete i stipendirati studente na zadnjoj godini studija”, kazala je Alimanović. Zajedno su krenuli u avanturu koja je polučila dobre rezultate koje su, osim rukovodilaca u fabrici “Artisan”, vidjeli i drugi proizvođači.

 

Izvoz trupaca ekonomski zločin

Teskeredžić smatra besmislenim izvoziti drvnu građu kada se može dobiti petnaest puta više proizvodnjom gotovih proizvoda. I ekonomski stručnjaci izvoz trupaca smatraju najvećim ekonomskim zločinom za drvnu industriju i cijelu ekonomiju, jer se onemogućava domaćim proizvođačima da dođu do kvalitetne sirovine i prerade u izvozno konkurentan finalni proizvod zapošljavajući više radnika na kvalitetnijim radnim mjestima. Međutim, u posljednje vrijeme čak i uvoz sirovina postaje sve češća pojava, upravo zbog prekomjernog izvoza domaćih sirovina, ali je taj uvoz opet puno veća korist nego šteta, ako se preradi u finalni proizvod i ostvari veća dobit.

Izvor: Faktor.ba/Magazin STAV

Previous Procvat poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini: Maline i kornišoni za evropsko tržište
Next Saradnja bosanskih vladara i (heretičke) Crkve bosanske u 13. i 14. vijeku

You might also like

MADE IN BOSNIA-387

VTK BiH sa bosanskohercegovačkim izlagačima na sajmu Worldfood u Istanbulu

  Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, uz podršku Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i USAID/Sweden FARMA II Projekta, ove godine organizovala je izlaganje kompanija iz naše

Ekonomija/Biznis

Kladanjski Ramex: Trenutno zapošljava više o 350 radnika; proizvodi za svjetski poznati koncern „Ikea”

  Delegacija Vlade TK na čelu sa premijerom Jakubom Suljkanovićem danas je zajedno sa načelnikom Općine Kladanj Jusufom Čavkunovićem posjetila firmu Ramex u Kladnju. Ramex je lider drvne industrije na

MADE IN BOSNIA-387

Metaloprerađivački sektor Tuzlanskog kantona doživljava renesansu

U Bosni i Hercegovini 15.novembar se obilježava kao Dan metalaca. Metalska industrija u Bosni i Hercegovini oporavlja se od negativnih posljedica krize izazvane pandemijom koronavirusa. Postala je motor bosanskohercegovačkog izvoza.