Na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu promovisana je knjiga “Duh bosanskog ćilima”, autora Amile Smajović.
Ova publikacija donosi jedinstvenu analizu bosanskog ćilima, naglašavajući njegov geometrijski stil, motive i razvoj kroz historiju, kao i duhovne i kulturne vrijednosti koje ova tradicionalna rukotvorina čuva.
Autorica ističe da je osnovna karakteristika bosanskog ćilima, govoreći likovnim jezikom, geometrijski stil. U knjizi se istražuje porijeklo geometrijskog stila i njegovih motiva na prostoru Bosne i Hercegovine, uz osvrt na njihov razvoj od jednostavnih formi do složenijih oblika koji su se pojavili dolaskom Osmanlija. Posebna pažnja posvećena je najranijim primjercima bosanskog ćilima, poput ponjava, kao prvih tkanih proizvoda.
Pitanje očuvanja bosanskog ćilima autorica vidi kao strateški interes države. „Bosanski ćilim mora da bude zaštićen od strane države, od strane institucija kojima je to posao. Ja odgovorno tvrdim da bosanski ćilim uskoro neće postojati na ovim prostorima. Ručno tkanje bosanskih ćilima je prestalo 1975. godine,“ izjavila je Amila Smajović, naglašavajući hitnost akcije za očuvanje ove tradicionalne vještine.
Iz knjige se saznaje da je Bosna i Hercegovina jedina evropska zemlja s vlastitim ćilimom kao jedinstvenim vidom narodne likovnosti. Prema riječima Izedina Šikala iz izdavačke kuće „Dobra knjiga“, fascinantna je činjenica da Zemaljski muzej u Sarajevu čuva 150 bosanskih ćilima, od kojih najstariji datira s kraja 18. stoljeća. „Uz svaki ćilim, da bi bio muzejski eksponat, mora postojati dokumentacija o njegovom porijeklu,“ dodao je Šikalo.
Knjiga „Duh bosanskog ćilima“ obogaćena je crtežima istraženih motiva, njihovim varijacijama i kompozicijama, te pruža novi pristup analizi bosanskog ćilima, ističući njegove historijske i duhovne vrijednosti. Smajović ovim djelom nudi temeljitu studiju koja doprinosi očuvanju naslijeđa i razumijevanju ove autentične rukotvorine.
(BHRT/MiruhBosne)
