Džaferović: Ako ubijede HDZ da u Ustav upišemo da klubovi naroda nisu bitni, onda im eto vlasti

Džaferović: Ako ubijede HDZ da u Ustav upišemo da klubovi naroda nisu bitni, onda im eto vlasti

Šefik Džaferović, donedavni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Stranke demokratske akcije, u intervjuu za Faktor govori o proteklom mandatu, odnosima s Miloradom Dodikom, formiranju vlasti, politici Ureda visokog predstavnika (OHR)…

Kako ocjenjujete rad Predsjedništva Bosne i Hercegovine u proteklom mandatu?

Vrlo težak mandat. Može se reći najteži od Dejtona do danas. Pored uobičajenih poslova, imali smo migrantsku krizu, pandemiju i stalne blokade institucija od SNSD-a, koje su na koncu prešle u otvoreni udar na ustavni poredak. Koncem prošle i početkom ove godine, ozbiljno je bila dovedena i sigurnosna stabilnost zemlje. Udar na ustavni poredak je zaustavljen. Očuvan je mir.

Pored silnih opstrukcija, kao nikada dosad, održani su Opći izbori. Očuvane su sve vrijednosti na kojima je utemeljena BiH. Još jednom se pokazalo da je naša zemlja snažnija od bilo koje retrogradne snage, koja hoće da joj naudi.

Šta je to na šta ste posebno ponosni tokom svog mandata?

I pored tako ozbiljnih kriza, BiH je napravila i neke vrlo važne iskorake na svom razvojnom putu. Nakon skoro 10 godina zastoja, deblokiran je naš NATO put.

Prvi put otkako je podnijela zahtjev za članstvo u EU, BiH je dobila službenu preporuku Evropske komisije za kandidatski status, s vrlo izvjesnom pozitivnom odlukom Evropskog vijeća. Započet je, a nakon blokada, nastavljen proces regionalne saradnje na uspostavi regionalnog tržišta, u okviru Berlinskog procesa. Ipak, posebno bih želio istaknuti nepokolebljiv, odlučan i rekao bih mudar odnos u zaštiti interesa BiH od sila koje su na nju nasrtale. Danas su te sile slabije, a pozicija BiH sigurno snažnija i bolja.

Da li postoji segment u kojem ste mogli uraditi više?

Želio sam i bolje i više. Međutim, u okolnostima u kojima se djelovalo, teško da je moglo drugačije. Npr. na samom početku pandemije predložio sam, a Predsjedništvo je usvojilo, jedan potpuno drugačiji odnos prema toj krizi od onog kojem smo svjedočili. Ovo iz razloga jer se odluke Predsjedništva nisu sprovodile zbog raznoraznih blokada. Umjesto jednog, zajedničkog, državnog odgovora na tu krizu, imali smo nekoliko odvojenih odgovora. I sada tvrdim da bi štete od pandemije bile mnogo manje da su se do kraja ispoštovale odluke Predsjedništva BiH.

Bili ste odmjereni i hladnokrvni na istupe Milorada Dodika. Kako je bilo raditi s političarem i čovjekom kao što je Dodik koji uporno radi na razbijanju Bosne i Hercegovine?

On je došao u Predsjedništvo s jasnom agendom destabilizacije zemlje i urušavanja dostignutog nivoa reformi. Vidjelo se to na samom početku, kroz odnos prema simbolima, pa sve do otvorene rušilačke politike i udara na institucije BiH. Ni u čemu nije uspio. Provocirao je, vrijeđao, a ja sam znao da moram ostati miran i dostojanstven. Barem mislim da sam se tako ponašao. Njemu je bila potrebna svađa i kavga jer u nedostatku argumenata kavgadžije posežu za tom vrstom metodologije. Na strani BiH bili su i jesu argumenti, a to je najveća snaga.

Kakav je Vaš komentar kada je u pitanju proces formiranja vlasti u BiH?

Rezultate proteklih Općih izbora treba što prije implementirati i to tako da odgovornost preuzmu politički subjekti, koje su najsnažnije podržali građani. Potrebno je uspostaviti vlade na svim nivoima, s vrlo stabilnim parlamentarnim većinama. Jedino tako je moguće odgovoriti potrebama i obavezama BiH na njenom budućem putu.

Kako ocjenjujete rezultat SDA na izborima i nastojanja političkih konkurenata da se SDA isključi iz vlasti?

SDA je pobjednička politička stranka. Ostvarila je ubjedljivo najbolji rezultat i morala bi biti okosnica buduće vlasti. Za BiH bi bilo najbolje da se napravi snažan probosanski politički blok i da se tako ide u pregovore oko formiranja vlasti. Taj blok bi trebao da vodi proces implementacije izbornih rezultata.

Nažalost, svjedočimo jednoj potpuno drugačijoj stvarnosti. Radi nezajažljive potrebe za vlašću, osam političkih subjekata se udružilo isključivo protiv SDA i DF-a jer im je to jedina ideologija. Žele razbiti snažan probosanski politički blok i sada proces implementacije vode SNSD i HDZ protiv čijih retrogradnih politika smo se borili u proteklom mandatu. Njima se ide na noge i prave sporazumi u njihovu korist. SDA se tome suprotstavlja. Koristit ćemo sve ustavne i zakonske mehanizme da to spriječimo. Vlast se formira na osnovu Ustava i zakona i ne može drugačije.

Tamo gdje ne uspijemo, odgovornost će preuzeti tzv. “Osmorka”, a ta odgovornost je ogromna i sasvim sigurno nadilazi snagu te tzv. “Osmorke”.

U ovom trenutku vidim vrlo izvjesnim da će SDA činiti okosnicu vlasti u FBiH. Bez SDA to nije moguće učiniti. SDA je najjača politička stranka u Zastupničkom domu i zajedno sa DF-om ima kontrolni paket u Klubu Bošnjaka Doma naroda FBiH. Jedino SDA sa DF-om može predložiti predsjednika / potpredsjednika FBiH, u skladu sa Ustavom i zakonom.

U FBiH sistem je takav da onaj ko želi formirati Vladu FBiH mora biti kvalificiran u oba doma parlamenta i svim klubovima konstitutivnih naroda. Priča o nebitnosti kontrolnog paketa u Klubu Bošnjaka je priča za malu djecu. Neka upitaju HDZ pristaje li da u Ustav FBiH upišemo da su nebitni klubovi konstitutivnih naroda. Ako u tome uspiju, onda im eto vlasti. Ako pak misle da Klub Bošnjaka nije vrijedan, a Klub Hrvata treba biti, onda rade vrlo opasnu stvar i ne zaslužuju vlast, pa čak ni da djeluju na političkoj sceni.

Kakvo je Vaše mišljenje o posljednjim potezima OHR-a kada je u pitanju Izborni zakon, odnos prema megalomanskim zahtjevima HDZ-a BiH, politici SAD-a i Evropske unije prema BiH?

– OHR je pogodovao HDZ-u jer je napravljen takav raspored delegata za Dom naroda FBiH da će na svakim narednim izborima kontrolni paket u Klubu Hrvata dolaziti iz sredina gdje HDZ dominantan već tri decenije. Mislim da međunarodna zajednica, posebno mislim na onaj dio koji ima moć, ide jednim pragmatičnim i istovremeno pogrešnim i nepravednim putem, kada je u pitanju formiranje novih vlada.

Manje-više otvoreno forsiraju “Osmorku” i na taj način razbijaju probosanski politički blok. Žele udovoljiti nekim zahtjevima HDZ-a i SNSD-a, koje SDA nije željela i mogla da ispuni. Koji su to zahtjevi, vidi se iz razgovora, potpisanih sporazuma i najava. Računaju da će to s “Osmorkom” lakše postići, jednostavno kazano, idu linijom manjeg otpora, povlađujući onima koji su pravili nered u BiH, kroz blokade, bojkote i udare na ustavni poredak.

Misle da će ih na taj način smiriti. To je pogrešan put jer se onima koji prave nered ne treba i ne smije povlađivati. Ispravan put je samo u dosljednom poštivanju dostignutog nivoa reformi i sankcionisanju onih koji to odbijaju poštovati. SDA će nastaviti da se bori za ovu vrstu politike i odnosa međunarodne zajednice.

Čime se bivši član Predsjedništva BiH danas bavi, je li politika još u centru Vašeg djelovanja ili ćete se sada više posvetiti porodici?

– Sređujem utiske o proteklom mandatu. Politički djelujem kao potpredsjednik SDA i to ću, ako Bog da, nastaviti. Sigurno je da sad imam više vremena za svoju porodicu.

Previous Svečano promovisana 4.102 diplomanta i magistranta Univerziteta u Sarajevu
Next Mundijal - Sandžak navija za Maroko

You might also like

NAŠI DANI

Analiza iz EU: Histerija, Bosna i OHR – O formiranju vlasti nakon izbora

– Teškoća formiranja vlade Federacije nije hitna situacija. Ova kriza nema nikakve veze sa „provođenjem mira“. Dakle, ništa u ovoj situaciji ne opravdava stranu intervenciju. Pa ipak, za neke od

NAŠI DANI

Obilježena godišnjica stradanja Hrvata u selu Trusina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja u Trusini kod Konjica u utorak je obilježena 26. godišnjica ubistva 22 Hrvata koje su pripadnici Jedinice za posebne namjene ‘Zulfikar’ ubili 1993.

NAŠI DANI

UK ministrica vanjskih poslova: Sada je vrijeme da slobodni svijet stane uz Bosnu i Hercegovinu

Rusija će se suočiti s “masovnim posljedicama” ako napadne Ukrajinu, rekla je Liz Truss. U oštrom upozorenju Vladimiru Putinu, britanska ministrica vanjskih poslova je rekla da bi zapadni saveznici mogli