Džamija u Jezeru kod Jajca izgrađena na riječnoj adi

Džamija u Jezeru kod Jajca izgrađena na riječnoj adi

Okružena smaragdnom Plivom, Carska ili Sultan Bajazidova džamija u Jezeru, udaljenom od Jajca desetak kilometara, i danas prkosi te svjedoči o prošlim vremenima ovog kraja.

Ovu džamiju na riječnoj adi sagradio je 1512. godine Sultan Bajazid II. Jezero je do pred Drugi svjetski rat imalo dvije džamije Sultan Bajazidovu i jednu u naselju Lonići. No, obje su srušene.

– Bila su to teška vremena, kako u materijalnom smislu, tako i zbog opstrukcije tadašnje vlasti, koje su nerado davale dozvole za gradnju. Teško se bilo odvažiti i staviti na čelo Odbora za gradnju, ali i tada je bilo hrabrih ljudi koji se nisu bojali ni neimaštine niti zatvora. Takav je bio Muhmed-beg Aganović, potomak begovske porodice iz Jezera. Vodeći akciju gradnje, uvijek je isticao da ne bi žalio umrijeti kad bi se ova džamija napravila. To se i dogodilo uoči samog otvorenja, a dženaza mu je bila sutradan, kad je bila i sama svečanost – govori nam šejh Ramiz ef. Bećirović, dugogodišnji imam u Jezeru, te bivši glavni imam MIZ “Jajce”.

Nakon obnove džamije 1969. godine, svojoj svrsi služila je do 2. juna 1992 godine, kada je ponovo do temelja srušena.

– S velikom žudnjom smo čekali obnovu naše ljepotice, a sami nismo mogli ništa učiniti. Slučajnom posjetom Jajcu i Jezeru delegacija iz Irana izrazila je spremnost da nam pomogne u obnovi – govori nam šejh Bećirović.

Kamen temeljac postavljen je 19. juna 2004. godine i do novembra džamija je napravljena, a munara potpuno izgrađena i s nje su ponovo zablistali kandilji.

– Džamija je u aprilu 2007. godine puštena u funkciju u kojoj su se klanjale džume i održavale druge vjerske aktivnosti, a od 10. novembra 2008. dobila je i svog stalnog imama Semina ef. Česu – ističe Bećirović.

Iz putopisa Evlije Čelebije o Jezeru

Jezero i Carsku džamiju slikovito je opisao i glasoviti turski putopisac Evlija Čelebija, koji je prošao 1660. godine kroz ovo živopisno mjesto, a zapisao je između ostalog:

“Iz Jajca idući obalom rijeke Plive došli smo u grad Jezero. To je kadiluk i nahija u bosanskom ejaletu. Kako mu se tvrđava nalazi u jednom dubokom jezeru stanovnici Rumelije zovu ga Đol Hisar.

To je krasna kamena tvrđava četverouganog oblika, s poniskim zidovima u pomenutom jezeru, tako da je ni s jedne strane nije moguće zauzeti. Ima dvije male gvozdene kapije koje se otvaraju prema sjeveru, a prilazi im se preko visećeg mosta na čekrk.

Njeni čuvari izvlače most čekrkom svaku noć gore i prislanjaju ga uz kapiju. Tako grad ostaje na ostrvu između dva kraka rijeke Plive. U tvrđavi su tijesne kuće bez dvorišta neke su pokrivene ćeremitom, a neke šindrom. U samom gradu ima Careva džamija, a na mostu lijep čardak.

Ovaj čardak je pravo odmaralište. Ima u svemu 600 majstorski sagrađenih kuća prizemnih i na sprat koje su okružene baščama. Pored spomenute Carske džamije ima još osam mesdžida, više malih hanova, te 40-50 podesnih malehnih dućana. Na glasu su im raznovrsne ribe i grožđe”.

Gradska džamija u Bosanskoj Otoci i Carska u Jezeru jedine su džamije u Evropi koje su izgrađene na adi, riječnom otoku.

(jajce-online.com)

Previous KORIJENI ZEČEVIĆA OD BOSANSKIH PATERENA
Next Omladinci obilaze stare i iznemogle, pored prigodnih poklona donose i osmijeh u usamljene domove

You might also like

BH RAZGLEDNICA

U Goraždu počela četvrta Eko Drinska regata

U Goraždu je danas počela četvrta po redu Eko Drinska regata, kao dio 26. Internacionalnog Festivala prijateljstva, javlja Fena. Uprkos najavljenim lošim vremenskim prilikama, više od 50 čamaca sa oko

BAŠTINA

Mudželiti

Odmah uz Gazi Husrev-begovu džamiju na Baščaršiji nalaze se ulice Mudželiti i Mali mudželiti. U ovim ulicama su kroz osmanski period radili majstori mudželiti. Mudželiti su knjigovesci i bili su

BH RAZGLEDNICA

Via Dinarica želi certifikat “Najbolje staze Evrope”

  U okviru projekta Via Dinarica – procjena i izgradnja kapaciteta u BiH, Udruženje “Zemlja Dinarika” organizuje intenzivni dvodnevni trening za procjenu i monitoring staza. Trening se održava 19. I