Džamija u Jezeru kod Jajca izgrađena na riječnoj adi

Džamija u Jezeru kod Jajca izgrađena na riječnoj adi

Okružena smaragdnom Plivom, Carska ili Sultan Bajazidova džamija u Jezeru, udaljenom od Jajca desetak kilometara, i danas prkosi te svjedoči o prošlim vremenima ovog kraja.

Ovu džamiju na riječnoj adi sagradio je 1512. godine Sultan Bajazid II. Jezero je do pred Drugi svjetski rat imalo dvije džamije Sultan Bajazidovu i jednu u naselju Lonići. No, obje su srušene.

– Bila su to teška vremena, kako u materijalnom smislu, tako i zbog opstrukcije tadašnje vlasti, koje su nerado davale dozvole za gradnju. Teško se bilo odvažiti i staviti na čelo Odbora za gradnju, ali i tada je bilo hrabrih ljudi koji se nisu bojali ni neimaštine niti zatvora. Takav je bio Muhmed-beg Aganović, potomak begovske porodice iz Jezera. Vodeći akciju gradnje, uvijek je isticao da ne bi žalio umrijeti kad bi se ova džamija napravila. To se i dogodilo uoči samog otvorenja, a dženaza mu je bila sutradan, kad je bila i sama svečanost – govori nam šejh Ramiz ef. Bećirović, dugogodišnji imam u Jezeru, te bivši glavni imam MIZ “Jajce”.

Nakon obnove džamije 1969. godine, svojoj svrsi služila je do 2. juna 1992 godine, kada je ponovo do temelja srušena.

– S velikom žudnjom smo čekali obnovu naše ljepotice, a sami nismo mogli ništa učiniti. Slučajnom posjetom Jajcu i Jezeru delegacija iz Irana izrazila je spremnost da nam pomogne u obnovi – govori nam šejh Bećirović.

Kamen temeljac postavljen je 19. juna 2004. godine i do novembra džamija je napravljena, a munara potpuno izgrađena i s nje su ponovo zablistali kandilji.

– Džamija je u aprilu 2007. godine puštena u funkciju u kojoj su se klanjale džume i održavale druge vjerske aktivnosti, a od 10. novembra 2008. dobila je i svog stalnog imama Semina ef. Česu – ističe Bećirović.

Iz putopisa Evlije Čelebije o Jezeru

Jezero i Carsku džamiju slikovito je opisao i glasoviti turski putopisac Evlija Čelebija, koji je prošao 1660. godine kroz ovo živopisno mjesto, a zapisao je između ostalog:

“Iz Jajca idući obalom rijeke Plive došli smo u grad Jezero. To je kadiluk i nahija u bosanskom ejaletu. Kako mu se tvrđava nalazi u jednom dubokom jezeru stanovnici Rumelije zovu ga Đol Hisar.

To je krasna kamena tvrđava četverouganog oblika, s poniskim zidovima u pomenutom jezeru, tako da je ni s jedne strane nije moguće zauzeti. Ima dvije male gvozdene kapije koje se otvaraju prema sjeveru, a prilazi im se preko visećeg mosta na čekrk.

Njeni čuvari izvlače most čekrkom svaku noć gore i prislanjaju ga uz kapiju. Tako grad ostaje na ostrvu između dva kraka rijeke Plive. U tvrđavi su tijesne kuće bez dvorišta neke su pokrivene ćeremitom, a neke šindrom. U samom gradu ima Careva džamija, a na mostu lijep čardak.

Ovaj čardak je pravo odmaralište. Ima u svemu 600 majstorski sagrađenih kuća prizemnih i na sprat koje su okružene baščama. Pored spomenute Carske džamije ima još osam mesdžida, više malih hanova, te 40-50 podesnih malehnih dućana. Na glasu su im raznovrsne ribe i grožđe”.

Gradska džamija u Bosanskoj Otoci i Carska u Jezeru jedine su džamije u Evropi koje su izgrađene na adi, riječnom otoku.

(jajce-online.com)

Previous KORIJENI ZEČEVIĆA OD BOSANSKIH PATERENA
Next Omladinci obilaze stare i iznemogle, pored prigodnih poklona donose i osmijeh u usamljene domove

You might also like

BH RAZGLEDNICA

Bosanski brdski konj nije više ekstremno ugrožena pasmina

Bosanski brdski konj je i dalje ugrožena pasmina, ali nije više ekstremno ugrožena – ustvrdio je u razgovoru za Fenu predsjednik Upravnog odbora Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja Enver

BH RAZGLEDNICA

Mostar: Uređena plaža Salakovac

Vještačko jezero Salakovac, nastalo 1981. godine, smješteno je u istoimenom naselju sjeverno od Mostara. Maksimalna dužina jezera je 20 kilometara, a na određenim dijelovima je duboko čak do 40 metara.

BAŠTINA

Orijentalni institut u Sarajevu: Čuvar bosanske historije

Sve ono što čovjek, kao pojedinac, svojim krhkim i kratkovječnim pamćenjem nije mogao sačuvati od zaborava, svoje je mjesto pronašlo među zidovima institucija koje su podizane kao spomenici kolektivnoj memoriji