Džamije Foče zalog obnove zajedništva cijele Bosne i Hercegovine

Džamije Foče zalog obnove zajedništva cijele Bosne i Hercegovine

Prije njenog barbarskog uništenja u jednom danu 1992. ovdje je pet vijekova stajala i trajala Careva džamija koju je dao sagraditi sultan Bajazit II, poručeno je danas na svečanom otvaranju fočanske Careve džamije.

Svečanom otvaranju prisustvuje veliki broj vjernika, ali i zvaničnika.

Izdignuta na uzvišenju iznad Foče, Careva džamija godinama je krasila taj grad. I ona kao i mnoge druge džamije u tom gradu zapaljena je 1992. i srušena do temelja. Careva džamija u Foči nalazi se među svega tridesetak carskih džamija u BiH.

Predsjednik Građevinskog odbora Sulejmen Pilav kazao je da “istina je da je prije njenog barbarskog uništenja u jednom danu 1992. ovdje pet vijekova stajala i trajala Careva džamija koju je dao sagraditi sultan Bajazit II”.

“On je tu da se u njoj ljudi mole jedinom Bogu, da se generacije poučavaju univerzalnim principima islama, temeljnim moralnim postulatima…Radost zbog današnje svečanosti dijele svi dobri ljudi, a najviše građani ovog grada. Nad ovom radošću ipak se nadvila sjena tuge zbog svih naših ubijenih, umrlih koji nisu dočekali današnji dan da vide obnovljneu, blistavu Carevu džamiju”, pojasnio je Pilav.

Podsjetio je da početak obnove džamije nije bio nimalo lagan niti jednostavan jer je Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokušala da spriječi njenu ponovnu gradnju. SPC je tvrdila da se na mjestu Careve džamije nekada nalazila crkva i tražila da se džamija pravi na nekoj drugoj lokaciji.

Međutim, nakon što su arheolozi Zavoda za zaštitu kulturnog, istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske završili iskopavanje na tom lokalitetu, nastavljena je gradnja Careve džamije, jer nisu pronađeni relevantni dokazi o postojanju crkve.

“Na obnovi Careve džamije radio je i značajan broj radnika drugih nacionalnosti, a lokalno stanovništvo je gotovo svakodnevno angažovane radnike po našem starom običaju častilo kafom, sokom…”, kazao je Pilav.

Džamije Foče zalog obnove zajedništva cijele Bosne i Hercegovine

Uvjeren sam da džamije Foče nisu samo gnijezdo duhovnosti onih raspršenih muslimana ovog grada, već i zalog obnove zajedništva cijele Bosne i Hercegovine, njenih naroda i njenih građana, rekao je danas član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u svom obraćanju na otvorenju obnovljene Careve džamije u Foči.

– U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija. Neke su se isticale skladom i umješnom gradnjom, neke veličinom i probranim položajem u mahali, one skromnije opet onim najvažnijim – dobrim imamom i jakim džematom. Gube se u pamćenju obrisi ovih bogomolja, ali možemo biti sigurni da je ova džamija sultana Bajezida Velije imala sve pobrojane elemente kroz vijekove svog trajanja – kazao je Izetbegović.

Zato se danas, naglasio je, možemo s pravom radovati.

– Džamija koja je u zlom vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu spaljena i sa zemljom sravnjena ponovo pred nama svjedoči svjetlost vjere, kulturu i sudbinu ljudi koji su živjeli uz nju i za nju, našeg naroda koji je vijekovima davao pečat životu ovog lijepog grada. Gubi se u historiji, ali kroz predanje vraća, sultanija Fatima koja ovdje počiva, carska kći i bosanska snaha, gube se tako u magli historijske vjetrometine životi onih koji su ovom gradu i ovoj zemlji dali sve, da bi pod prisilom zla nestali iz zavičaja. Izgubila se tako i Careva džamija, koju su srušili zločinci u namjeri da zatru i same tragove postojanja cijelog jednog malog ali ponosnog naroda – naveo je.

Kako je naglasio Izetbegović, iz pepela su je podigli Bošnjaci, oni protjerani potomci pobijenih i po dunjaluku raspršenih Fočaka, i vakifi iz drugih gradova Bosne i Hercegovine koji znaju da zemlja i narod samo kao cjelina mogu opstati i trajati.

– Imali smo u tome i nesebičnu bratsku pomoć Republike Turske, na kojoj smo zahvalni. Kroz ovu obnovu, svjedočimo zajedništvu koje prevazilazi vrijeme i prostor, jer počiva na vjeri u Boga i Božji sud koji se proteže kroz vječnost. Bolna je za jedan kratak i krhak ljudski život spoznaja, da ono što šačica zločinaca sruši u trenu, moramo iz pepela dizati decenijama. No, utoliko je danas naš ponos na ovo djelo obnove snažniji, jer kroz njega vraćamo nadu da dobro može nadjačati zlo i onda kad se sve čini izgubljenim – rekao je.

Izetbgović je uvjeren da džamije Foče nisu samo gnijezdo duhovnosti onih raspršenih muslimana ovog grada, već i zalog obnove zajedništva cijele Bosne i Hercegovine, njenih naroda i njenih građana.

– Zato je važno na ovom mjestu naglasiti da smo imali i razumijevanje gradskih vlasti u Foči, koja se polako ali sigurno vraća sebi nakon jednog ružnog i tužnog perioda. Zato je važno naglasiti, da je i hrišćanima i muslimanima ove zemlje koju dijelimo, odnos prema bogomoljama onih drugih mjera poštovanja, ali i samopoštovanja. Jer zajedničkim snagama možemo ostvariti bolji život za sve, ukoliko razlike prihvatimo kao izvor snage i potrudimo se da jedni o drugima naučimo više, ukoliko uložimo trud u zajedničkom interesu napretka, i oslonimo se na onaj bolji dio naše historije, na tradiciju saradnje i tolerancije, poštovanja i uvažavanja koju baštinimo.

Želim naglasiti i da džamije nisu samo kamen koji šuti, spomenik kulture koji tek ponekom znalcu priča o historiji, već stubovi okupljanja žive zajednice u koje ljudi dolaze ojačati svoj duh, obnoviti svoju predanost Allahu i njegovom zakonu. Uvjeren sam da će kao gnijezdo lastavice, ovaj džemat u srcu nekad nadaleko čuvene Prijeke čaršije biti uporište povratka onih koji su, lišeni prava na izbor, napustili svoj zavičaj u strahu za vlastite živote i imetak. Njih želim samo podsjetiti na ajet sure Ankebut koji kaže:  “Onaj koji se bori – samo se za sebe bori, jer Allah može bez svih svjetova biti“.

Vjerujem da će i sami prepoznati šta treba da čine kako bi bili dostojni predaka, koje putopisac Evlija Čelebija pamti kao „lijepe i divne ljude čistog vjerovanja, pobožne i dobre muslimane, čije su djevojke lijepe i povučene, djeca bistra i oštroumna, mladići pravi sokolovi, neustrašivi i hrabri junaci“ – rekao je Izetbegović.

Izvor: Agencije

Previous Francuskinja Claire Bernadat: U Bosnu došla da ostane
Next U kojoj državi je grad Jajce?

You might also like

HISTORIJA

1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog

Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad

BAŠTINA

TAJNE STEĆAKA – Podignuta ruka i krug

-Motiv ruke, naročito prema nebu ispružene, veoma je čest u kamenim nadgrobnim spomenicima srednjovjekovne Bosne.   Ako je kombinovan sa simbolima sunca, mjeseca i zvijezda, onda označava adoraciju, jer su

NAŠI DANI

Otvorena obnovljena Careva džamija u Nevesinju

Džamija je sagrađena između 1481. i 1512. godine Obnovljena Careva džamija u Nevesinju, koja je srušena 1992. godine, svečano je otvorena u nedjelju uz prisustvo brojnih predstavnika javnog i vjerskog