Neradna nedjelja i minimalna plata ostavljaju posljedice na radnike. Manji je broj zaposlenih, radnici su profitirali malo ili nimalo, a vlast sada razmatra povratak radne nedjelje u toku turističke sezone.
O tome, ali i o potrošačkoj korpi i fiskalnom prometu i mnogim drugim temama govorio je analitičar Igor Gavran, koji je za Hayat.ba analizirao trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini.
Prošlo je 5 mjeseci od uredbe Vlade FBiH o minimalnoj plati. Kakav je ekonomski efekt povećanja?
Svi ekonomski efekti povećanja minimalne plate bez smanjenja doprinosa još uvijek nisu potpuno poznati, s obzirom da je prošlo tek pet mjeseci. Međutim, ono što se može vidjeti i jasno je iz pokazatelja koji su do sada dostupni jeste da su određeni negativni efekti zabilježeni kad je u pitanju utjecaj na nezaposlenost. Zabilježeni su i pozitivni i negativni efekti kad je riječ o javnim prihodima. Došlo je do povećanja javnih prihoda po osnovu povećanih doprinosa, odnosno poreza, ali s druge strane je došlo i do odliva iz budžeta po osnovu subvencija koje su isplaćene po različitim osnovama poslodavcima zbog toga što su imali povećane troškove u ovom smislu. I također, paralelno se primjenjuje i Uredba po kojoj je moguće do određenog iznosa povećanje plaća i preko iznosa minimalne plaće, a da se istovremeno ne povećava iznos doprinosa koji se moraju uplatiti. U svakom slučaju ovo je jedno dodatno opterećenje za poslodavce, a kad je riječ o sammim radnicima, jedan dio njih jeste profitirao nominalno, u smislu da su dobili veća neto primanja, međutim, i oni su profitirali vrlo malo, ako ikako, zbog toga što su u međuvremenu rasle cijene proizvoda i usluga, rasli su su troškovi života, i samim time benefiti nisu bili ni izbliza takvi koliko bi se nominalno moglo činiti. S druge strane, također je činjenica da jedan značajan broj radnika, čak i ako nisu ostali bez posla nisu dobili ono povećanje koje bi se nominalno očekivalo, jer je poslodavac prestao da im isplaćuje naknadu za topli obrok, ili je umanjio tu naknadu, ili im isplaćuje formalno iznos koji je ugovoren po osnovu Uredbi o minimalnoj plaći, ali faktički traži zauzvrat da se dio tog novca vrati, i onda radnik na kraju opet ne dobije povećana neto primanja kao što bi to trebao biti slučaj. Naravno, najistureniji negativni efekat je po one radnike koji su izgubili posao. Pri čemu neki od njih su nastavili raditi nacrno, odosno u zoni sive ekonomije.
Podaci poreske uprave pokazuju da imamo pad zaposlenih u odnosu na 31. Decembar. Da li vi smatrate da je glavni uzrok tome upravo povećanje minimalca?
Podaci poreske uprave definitivno pokazuju značajan pad broja zaposlenih u FBiH, i mada mi ne možemo potpuno sigurno zaključiti za svakog od tih radnika koji je razlog gubitka radnog mjesta, sigurno se jedan dio njih odnosi i na neke druge razloge, ali je logično očekivati s obzirom na ovu jednu značajnu razliku u odnosu na odnos između istih mjeseci u prethodnim godinama da moramo pretpostaviti kako je najveći dio uzroka u onim promjenama koje su se desile na tržištu, odnosno uslovima poslovanja. U ovom periodu dvije najznačajnije promjene koje su se desile u FBiH su promjena minimalne plaće, bez smanjenja doprinosa. To je sigurno najviše moglo utjecati. I druga promjena kada je riječ o oblasti trgovine jeste tzv. zabrana rada nedjeljom, koja je također mogla utjecati na radna mjesta u samoj oblasti trgovine.
Premijer FBiH Nermin Nikšić se pohvalio da je fiskalni promet u FBiH u prvom tromjesečju povećan za 901 milion KM. Da li je ovdje riječ o jednoj vrsti populizma, i da li se zažmirilo na rast inflatornih kretanja?
Kada je riječ o povećanju fiskalnog prometa u FBiH, sasvim je sigurno da se dobar dio ovog povećanja prometa odnosi na inflatorna kretanja, odnosno na nominalno povećanje, a da stvarnog povećanja u ovoj mjeri nije bio. Naravno postoji jedan trend koji čisto zbog povećanja opet nominalnog primanja prosječne plaće, minimalne plaće, bilo je za očekivati da ima i povećanja prometa. Znamo svi i da se ogroman dio prometa odnosi na sivu ekonomiju, tako da ako je fiskalno registrovan povećan promet, ne znači da je efektivno došlo do tolikog povećanja. Mi ustvari i ne znamo koliki je ukupni promet u FBiH, jer ukupni promet u zoni sive ekonomije.
Potrošačka korpa iznosi oko 3260 KM, što znači da minimalac ne pokriva ni trećinu. Mnogi građani BiH su željni osnovnih životnih namirnica. Znači li to da smo siromašno društvo?
Potrošačka korpa je jedan od najjasnijih pokazatelja koliko jesmo jednim dobrim dijelom siromašno društvo, ali naravno, mi smo društvo velikih nejednakosti i klasnih odjela i razlika. Ovaj iznos potrošačke korpe za neke povlaštene porodice sa rekordnim primanjima svakako i nije problem. U njihovom slučaju rashodi su im i viši od ovoga, a s druge strane, veliki dio građana zaista ne može da se izbori ni sa osnovnom egzistencijom. Nije slučajno i da imamo visok nivo zaduženosti građana koji je također uglavnom rastući, ali i da imamo veliki priliv doznaka iz inostranstva kojima se upravo finansira dobar dio potrošačke korpe za članove porodica, rodbine, prijatelja onih dio naših građana koji žive u inostranstvu i šalju novac u BiH. Velikim dijelom i jesmo siromašno društvo.
Gradovi i općine razmatraju izuzeće od neradne nedjelje u toku turističke sezone. Ukoliko se odluči pozitivno, kako će to utjecati na radnike, a kako na tržište? Da li će biti drastična razlika u prihodima?
Kada govorimo o tzv. zabrani rada nedjeljom, odnosno izuzecima koji brojni gradovi i općine traže, ova promjena propisa u oblasti trgovine je veliki promašaj, jako je negativna. Pozitivne mjere su čisto populističke floskule, kako su radnici eto dobili jedan dan prava na odmor. To je potpuna laž. Radnici su uvijek imali pravo na odmor, i to ne samo jedan dan sedmično. Zakoni koji su na snazi već godinama i decenijama to omogućavaju, a vlast je isključivo odgovorna ako se ti zakoni nisu dosljedno primjenjivali. Također, radnici imaju pravo da budu plaćeni znatno više u slučaju da rade nedjeljom ili praznicima. I ono što je trebalo radnicima omogućiti nije zabrana rada nedjeljom, već da im se garantuju ona prava koja imaju, i da im se prava čak i povećavaju, odnosno da se osigura da su u potpunosti zaštićeni, da imaju viša primanja, manje radnih sati i na druge načine. Ne trebaju se odobravati samo pojedini izuzeci, ovu mjeru treba staviti potpuno van snage. Priča o tzv. hrvatskom modelu sa određenim brojem nedjelja u godini koje bi bile radne samo pokazuje da Vlada blago rečeno nema pojma ni zašto je donijela ovu odluku, ni u kakvom obliku, jednostavno se samo licitira sa primjerima iz druge države koja nije ista kao Bosna i Hercegovina, nema iste uslove na tržištu i apsolutno nema nikakvih istraživanja i dokaza koji bi nam pokazali da je baš taj model najbolji za BiH, niti su postojala ikakva validna istraživanja koja bi pokazala da je bilo potrebno donijeti zabranu rada nedjeljom. Mislim da je ovo jednostavno jedna promašena populistička avantura, koju bi trebalo što prije ukinuti i zaboraviti a fokusirati se na zaštitu prava radnika, odnosno na dosljedno poštovanje postojećih i unaprijeđivanje regulative u tom smislu.
Najnegativniji efekti, iako to mnogi još ne osjećaju, jesu upravo za radnike u trgovini, jer neki su već ostali, a neki će ostati bez posla zbog toga što se u manjim trgovinskim objektima, porodičnim biznisima, promet posebno drastično smanjio. I u ostatku trgovine promet se efektivno smanjio, mada, inflatorni rast cijena nekada zavarava tu statističku sliku. Tu se također slabi pregovaračka pozicija radnika zbog toga što ih je potrebno manje, što ima manje radnih dana u godini, poslodavci mogu još više kršiti njihova prava, nemaju nikakvog razloga da im povećavaju primanja. Inače znamo da poslodavci traže povećanje uvoza radne snage. Dakle, jednostavno, ovaj zakon nije donio ništa efektivno radnicima u trgovini. Nekima je donio i gubitak posla, pogoršanje uslova, a kada je riječ o samim potrošačima, jako im je narušio način života, mogućnost trgovine a i povećao im je troškove, jer oni objekti koji mogu raditi nedjeljom uglavnom više su cijene. Dao je pozitivne efekte za privredu tj. trgovinu RS, jer mnogi iz FBiH kupuju tamo nedjeljom. Jednostavno, jedna jako štetna odluka.
Vlada FBiH u dvije godine mandata potpuno ispunila tri obećanja
