‘Embargo’ – instalacija bosaskog umjetnika u Haagu

‘Embargo’ – instalacija bosaskog umjetnika u Haagu

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević realizirao je u Den Haagu, ispred Internacionalnoga suda pravde (Palače mira) još jednu postavku instalacije, u okviru projekta ‘Pravda za Bosnu i Hercegovinu’.

Autor za Fenu navodi da instalacijom ‘Embargo’ i sjećanjem na 25. septembar 1991. kad je UN donio odluku o embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme na prostoru tadašnje Jugoslavije, želi inspirirati istraživače da detaljnije utvrde sve posljedice embarga na dešavanja u Bosni i Hercegovini.

“Uskratiti tako jedno osnovno pravo u budućnosti se ne može više smatrati pogrešnom odlukom i politikom, već predstavlja zločin protiv čovjeka i čovječnosti. Nadam se da narod Bosne i Hercegovine neće više nikad biti ovisan od tuđih odluka nego će pronaći rješenja da bi, vođen vlastitim kapacitetom i ljubavlju prema istini, pravdi, Bosni i Hercegovini, bio u mogućnosti čuvati i razvijati BiH. Budimo pravedni jer samo istina i pravda predstavljaju put ka istinskome miru. Budimo pravedni prema sebi i drugima. Pravda za sve, svi za pravdu, Pravda za Bosnu i Hercegovinu”, naglasio je. Podsjeća da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo, rezolucijom 713 25. septembra 1991. godine, odluku o embargu na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u Jugoslaviju.

“Činjenica da bi u drugačijim okolnostima broj žrtava zločina bio mnogo manji govori o pogrešnoj strategiji koju je UN primjenjivao. Da li je i odnos međunarodne zajednice, kad je u pitanju pravo na samoodbranu, ostao nepromijenjen? Da li je naš odnos prema međunarodnom faktoru ostao nepromijenjen? Da li je naš odnos prema nama samima ostao nepromijenjen”, pita se autor tom instalacijom.

Dervišević smatra da se danas ‘Bosna i Hercegovina nalazi u nešto drugačijim okolnostima, ali kad su u pitanju aktivnosti i težnje neprijatelja države Bosne i Hercegovine, nepromijenjene su’. “Svjedoci smo različitih oblika agresije na Bosnu i Hercegovinu: ekonomske i političke agresije, agresije na identitet, agresije na njene prirodne resurse kao i mnoge druge oblike agresije koji za cilj imaju stvoriti etnički čiste teritorije kao i samo uništenje države Bosne i Hercegovine”, naglašava.

Almir Dervišević realizirao je i ranije, u okviru projekta “Pravda za BiH, autobusko stajalište Internacionalni sud pravde”, mnoge instalacije poput djela ‘Pravda za sve, svi za pravdu’ koje čini prijevod te rečenice na desetke jezika svijeta. Na to su ga, kaže, motivirale žrtve nepravde, ubijeni, ranjeni, mučeni, pokradeni, obespravljeni građani BiH, žrtve i počinioci zločina i agresije kako iz prijeratnog, tako i iz ratnog, odnosno poslijeratnoga perioda.

Autor je i projekta ‘Pozor Mine’, a postavio ga je na istom mjestu (ispred Internacionalnoga suda pravde) 2016. godine s nadom da će taj sud svojim radom doprinijeti da pravda vlada svijetom i da zamijeni mine i minska polja na zemlji i u njoj. Radio je dugo na tom projektu koji ima za cilj doprinijeti jačanju svijesti društva o opasnosti od “mina i minskih polja”, u smislu da ukaže na problematiku čovjeka kao nosioca niz negativnosti unutar sebe. Autor upravo te negativnosti doživljava kao ”mine”, s obzirom na to da je njihovo negativno djelovanje na društvo ogromno.

Konceptualni umjetnik Almir Dervišević rođen je 1972. u Sarajevu, trenutno živi i radi u Holandiji. Školovao se pri Visokoj školi primijenjenih umjetnosti u Utrehtu i Likovnoj akademiji u Sarajevu, u klasi profesora Mustafe Skopljaka. U periodu 1994. – 2004. studirao je na odsjecima arhitekture, likovne umjetnosti i nastavničkom odsjeku. Diplomirao je 2000. kao likovni umjetnik smjer kiparstvo, a 2004. na nastavničkom odsjeku i stekao zvanje docent likovne umjetnosti.

Previous Sandžak: Bošnjačko nacionalno vijeće obilježilo 28. septembar - Dan Bošnjaka
Next Tuka u finalu SP-a u Dohi (VIDEO)

You might also like

AGRESIJA|GENOCID|URBICID

Obilježavanje 30 godina od opsade glavnog bosanskog grada: Na Vijećnici upriličena projekcija “Sarajevske ruže”

Povodom obilježavanja 30 godina od početka opsade Sarajeva, na fasadi Vijećnice večeras je upriličena video projekcija “Sarajevske ruže”, simbolima opsade i stradanja glavnog grada Bosne i Hercegovine u periodu 1992.-1995.

KULTURA I UMJETNOST

Na današnji dan preminuo pjesnik Aleksa Šantić

  Na današnji dan 1924. godine u Mostaru je preminuo Aleksa Šantić, jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Polaganjem cvijeća na grob, a potom i na Spomen-obilježje u parku Alekse Šantića

KULTURA I UMJETNOST

Bobovac domaćin prvog ‘Gastro festa’

Brojna udruženja, čuvari bosanskohercegovačke tradicije i historije, danas na srednjovjekovnom bosanskom gradu Bobovcu, kod Vareša, predstavljaju svoj rad, bosansku kuhinju, rukotvorine i druge aktivnosti.   Okupio ih je prvi Gastro