U Gazi Husrev-begovom hamamu, u okviru Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića u Sarajevu, predstavljena je knjiga “Kasnosrednjovjekovna Foča” autora prof. dr. Esada Kurtovića, nastala kao rezultat višegodišnjih istraživanja arhivskih izvora.
Knjiga donosi nova saznanja o srednjovjekovnoj historiji Foče, njenom privrednom i društvenom razvoju te odnosu Foče i Drine kao administrativnih cjelina. Tokom promocije istaknuta je važnost kritičkog pristupa historijskim izvorima i preispitivanja ranijih historiografskih tumačenja.
Govoreći o nastanku knjige, Kurtović je istakao da je istraživački proces podrazumijevao opsežno prikupljanje izvorne građe, ali i preispitivanje ranije objavljenih radova.
– U knjigu je uložen veliki trud, naročito u prikupljanju izvorne građe. Međutim, pokazalo se da informacija više i nije bila presudna. S obzirom na to da je ono što je do sada napisano imalo dosta manjkavosti, negdje sam nešto možda i dopisao, ali sam na više mjesta morao i brisati. Sistem piši-briši proizveo je osnovnu poruku: historiji Foče, kada je srednji vijek u pitanju, ne može se olako prilaziti, nego se struka mora uvažavati – kazao je Kurtović.
Autor je ukazao i na problem različitih prisvajanja historije i dnevnopolitičkih projekcija prošlosti, ističući da je važno insistirati na naučnim kriterijima i odgovornom tumačenju historijskih izvora.
– Ovo je moja posljednja knjiga. Ja više ne mislim da djelujem i iskoristio sam priliku da skrenem pažnju na te osnovne postulate u struci. Dakle, ne samo nove informacije nego da se vratimo tom talogu koji je nataložen zaista različitim prisvajanjima, dnevnopolitičkim projekcijama koje, izgleda, nemaju kraja. Ne možemo se mi boriti protiv svega, ali možemo da govorimo – poručio je Kurtović.
Urednik knjige dr. Mesud Šadinlija podsjetio je da je ideja o njenom nastanku proizašla iz ranijeg projekta Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića, u kojem su učestvovali i on i autor. Knjiga je zamišljena kao nastavak tog istraživačkog rada.
Šadinlija je govorio i o historijskom razvoju Foče, od njenog spominjanja u historijskim izvorima 1360. godine do razvoja u značajno privredno središte srednjovjekovne Bosne. Osvrnuo se i na kasnije promjene koje su obilježile grad, posebno ratove, migracije i promjene u strukturi stanovništva, naglašavajući važnost naučnog pristupa proučavanju prošlosti.
Dr. Enes Dedić istakao je značaj istraživanja arhivske građe iz Državnog arhiva u Dubrovniku, na kojoj se u velikoj mjeri zasniva knjiga. Posebno je ukazao na Kurtovićev dugogodišnji rad s arhivskim izvorima i doprinos preispitivanju ranijih tumačenja historijske geografije Foče i područja Drine.
Dr. Almir Peco, jedan od recenzenata knjige, govorio je o privrednom i društvenom razvoju srednjovjekovne Foče na osnovu dubrovačkih arhivskih zapisa. Istakao je da ti dokumenti, iako često nastali iz praktičnih razloga poput zaduživanja, trgovine ili sudskih sporova, omogućavaju uvid u svakodnevni život stanovnika, njihove poslovne veze i društvene odnose.
Posebno je izdvojio podatke o domaćim trgovcima i njihovom učešću u kreditnoj trgovini. Kurtović je u knjizi obradio 315 kreditnih ugovora fočanskih trgovaca sačuvanih u dubrovačkim trgovačkim knjigama i identificirao blizu 150 domaćih trgovaca. Ti podaci ukazuju na razvijene poslovne veze Foče s Dubrovnikom i značaj ovog grada u trgovačkim tokovima srednjovjekovne Bosne.
Peco je naglasio da je Kurtović pažljivo razdvojio ono što historijski izvori potvrđuju od kasnijih pretpostavki i interpretacija. Ocijenio je da knjiga predstavlja važnu osnovu za buduća istraživanja jer omogućava provjeru zaključaka na temelju sistematizirane arhivske građe.
Promotori su istakli da knjiga predstavlja originalan naučni doprinos proučavanju srednjovjekovne Foče i područja Drine, posebno zbog Kurtovićevog poznavanja dubrovačkih arhiva i metodološki dosljednog razlikovanja historijskih činjenica od kasnijih, nedovoljno utemeljenih tumačenja.
Promociju je moderirala Emina Čengić-Bunjo.
Esad Kurtović je profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Doktorirao je 2006. godine odbranivši disertaciju “Sandalj Hranić Kosača i njegovo vrijeme”, koja se bavi političkom i društvenom historijom srednjovjekovne Bosne.
Njegovo nastavno iskustvo obuhvata predmete iz historije jugoistočne Evrope u ranom i kasnom srednjem vijeku, historije države i ekonomije te odnosa Bosne i Dubrovnika u srednjem vijeku. Njegovi naučni interesi uključuju historiju društva i privrede, kao i izdavanje izvora za historiju srednjovjekovne Bosne. Pored nastavnog i istraživačkog rada, učestvuje u domaćim i međunarodnim projektima, a 2022. godine dobio je posebno priznanje za višegodišnji doprinos nauci.
Izvor: Preporod.info











