Evropski parlament osudio retoriku mržnje i opstrukciju državnih institucija u Bosni i Hercegovini

Evropski parlament usvojio je u srijedu izvještaj o Bosni i Hercegovini u kojem, između ostalog, potvrđuju svoju podršku euroatlantskoj orijentaciji zemlje, ali i oštro osuđuje svaku retoriku mržnje i opstrukciju državnih institucija, prenosi AA.

“Zastupnici Evropskog parlamenta ponovo potvrđuju svoju podršku euroatlantskoj orijentaciji Bosne i Hercegovine. Međutim, oni oštro osuđuju svaku retoriku mržnje i ometajuće djelovanje, uključujući povlačenje i opstrukciju državnih institucija, posebno od rukovodstva entiteta Republika Srpska. Oni pozivaju sve političke aktere da se bezuslovno vrate u ove državne institucije i unaprijede rad na reformama vezanim za EU, posebno vladavini prava”, navodi se u saopštenju EP-a.

U tekstu, koji je usvojen sa 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih, ističe se važnost održavanja opštih izbora u Bosni i Hercegovini 2022. godine.

“Pozivajući na eliminaciju svih oblika nejednakosti, diskriminacije i pristrasnosti u izbornom procesu, europarlamentarci žale zbog nedostatka političke volje za prevazilaženje ćorsokaka u pregovorima o ustavnim i izbornim reformama, kao i zbog neuspjeha u njihovoj provedbi uoči ovogodišnjih izbora. U izvještaju se pozivaju svi politički akteri u zemlji da se pridržavaju i implementiraju obaveze iz političkog sporazuma postignutog u Briselu 12. juna 2022”, navodi se u saopštenju.

U svjetlu rata Rusije protiv Ukrajine, zastupnici Evropskog parlamenta također pozivaju Bosnu i Hercegovinu da provede sankcije koje je EU uvela Moskvi te i upozoravaju na kontinuirani interes Rusije da destabilizuje Bosnu i Hercegovinu.

Komentar dr. Slavena Kovačevića

–

Pozdravljam najnoviji Izvještaj/Rezoluciju Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini, u kojem je vidljivo da je ova europska institucija dobro upoznata sa stanjem u Bosni i Hercegovini. Posebno se želim zahvaliti našim međunarodnim prijateljima i partnerima, sa kojima smo intenzivno radili na tome da u Rezoluciju uđu sve one bitne stvari koje se tiču reformskog puta Bosne i Hercegovine. Veoma sam zadovoljan da Europski parlament svojom rezolucijom poziva na transformaciju političkog sistema Bosne i Hercegovine u onaj koji je temeljen na jednakopravnosti svih građana, u skladu sa europskim standardima ili, ako hoćete, poziva nas na prelazak sa etničkog (konstituentnost) na građanski uređenu državu (jednakopravnost) u kojoj postoji potpuna demokracija. To smatram jako važnim dijelom ove rezolucije.

Osim toga, kada se govori o reformskim procesima kojima se treba obezbijediti potpuna vladavina prava, kako bismo se adekvatno i efikasno borili protiv korupcije i organiziranog kriminala, onda je sasvim jasno da sadašnji politički sistem temeljen na „konstituentnim narodima“ predstavlja izvor za postojanje ovog tipa sistemske korupcije i organiziranog kriminala, što se mora svakako promijeniti.

Moram istaći i svoje zadovoljstvo što se ovom rezolucijom poziva na reformu Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, na način da se moraju implementirati sve presude Europskog suda za ljudska prava, kao i preporuke Venecijanske komisije. To smatram jako značajnim, jer ako znamo da postoji samo jedno mišljenje Venecijanske komisije, ono iz 2005. godine, koje je nadograđeno sa nekoliko amandmana, onda treba znati da ona preporučuje ukidanje domova naroda, te da se zaštita vitalnih etničkih interesa prenese u zastupničke domove, ali samo za 4-5 jasno definiranih pitanja koja se tiču kulture, tradicije, vjere ili etničkog identiteta.

Na tim temeljima ćemo voditi sve naredne razgovore o ustavnim i izbornim reformama, tako što ćemo prvo primijeniti ovaj dio preporuka Venecijanke komisije o ukidanju domova naroda, pa tek kada se otklone mogućnosti blokada i političkih ucjena, u toj novoj i konstruktivnoj atmosferi, relaksirano razgovarati o reformi Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Vidjeli smo nastojanja euro-parlamentaraca iz susjedne zemlje, da svašta nešto ubace u rezoluciju, što im ni ovoga puta nije uspjelo. Ostaje to pominjanje odluke Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ koja je po mišljenju vodećih europskih stručnjaka iz ustavnog prava odavno implementirana, tako da ostaje još samo da se implementira odluka Ustavnog suda BiH u predmetu „Komšić“ što smo jasno ukazali i izvjestitelju za Bosnu i Hercegovinu, gospodinu Paolo Rangelu.

Trebamo biti zadovoljni i time, što se u rezoluciji jasno spominje veoma intrigantna uloga Olivera Varhelyija, komesara za proširenje, koja je po njihovom mišljenju bila izvan kodeksa ponašanja članova Europske komisije u smislu da svaki komesar mora imati svoj integritet i stalnu nepristrasnost. Zato se Europska komisija poziva da sagleda sve nedavne aktivnosti i radnje Varhelyija i poduzme odgovarajuće korake.

(MiruhBosne/Agencije)