Fenomen kamenih kugli kod Zavidovića i danas je misterija

Fenomen kamenih kugli kod Zavidovića i danas je misterija

U naselju Grab-Mećevići, nedaleko od centra Zavidovića, nalazi se nekoliko kamenih kugli, koje već duže vrijeme posjećuju turisti i stručnjaci iz raznih dijelova svijeta.

Nedžad Ikanović, predsjednik Udruženja ‘Kamene kugle’ Zavidovići za Faktor.ba je govorio o ovom fenomenu. Naime, naselje Grab-Mećevići, udaljeno dva kilometra od centra Zavidovića predstavlja najveće nalazište kamenih kugli u Evropi.

Kamene kugle koje se mogu vidjeti u Dubokom potoku, prema tvrdnjama jednog od starijih mještana, prouzrokovala je velika i dotad nezapamćena oluja koja se desila 1936. godine. Oluja je sa sobom donijela velike padavine, te je u kratkom periodu stvorila jaku bujicu, neprirodnu za taj potok. Nedugo zatim, došlo je do provaljivanja jednog dijela zemlje, iz koje je na površinu izbačeno više od 60 kamenih kugli, koje je jaka bujica nosila niz potok prema koritu rijeke Bosne.

Nedžad Ikanović je posredstvom Fondacije “Arheološki park: Bosanska piramida Sunca”, zajedno sa Semirom Osmanagićem, počeo s promocijom kamenih kugli u Zavidovićima. Tako je ovo mjesto za kratko vrijeme postalo atrakcija za istraživače i posjetitelje iz cijelog svijeta.

Različita mišljenja

 

– Vlastitim novcem započeo sam sa uređivanjem parka kamenih kugli, a zatim osnovao i udruženje za njihovu zaštitu. Prije 7-8 godina dobio sam i podršku i pomoć Općine Zavidovići, Turističke zajednica Zeničko-dobojskog kantona, kao i Federalnog ministarstva za okoliš – veli naš sagovornik.

Od 2006. godine, kada su počela istraživanja, u Zavidoviće su pristizali poznati arheolozi i geolozi kako bi utvrdili o čemu se zaista radi.

– Sjećam se da je samo za jedan dan došlo 60 istraživača, doktora arheologije, najpoznatijih iz cijelog svijeta. Pokušali su zajedničkim snagama i znanjem donijeti konačan sud, o čemu se zaista radi. Jedni su bili ubijeđeni da su kugle ostaci meteorita koji su nekada davno pali na ovo područje, dok drugi smatrajue da su kugle zapravo djelo neke drevne civilizacije. Bh. stručnjaci su mišljenja da je riječ o prirodnoj pojavi nastaloj nakon povlačenja glečera – navodi Ikanović.

Nakon što su arheolozi ispitali sastav kamenih kugli ustanovljeno je da se radi o “karbonatnim konkrecijama lakih pješčara” uz dodatak magana koji se i danas koristi kao odličan aditiv, da pomogne pri čvrstoći različitih materijala.

– Neko je uzimao stijenski materijal, topio ga, dodavao aditiv, izlivao sve u kalupe da bi kada postanu čvrste samo polirao ove kamene kugle – naveo je Semir Osmanagić.

Na području spomenutog naselja nalazi se više od 20 kamenih kugli različitih veličina, promjera od 0,5 do 1,6 metara te teških po nekoliko tona.

Turistički potencijal

Istraživači i turisti iz stranih zemalja istakli su da su kamene kugle izvor pozitivne energije. Mnogo je turista koji su tvrdili da se nakon posjete parku kamenih kugli osjećaju dosta bolje i da se u kamenim kuglama nalazi mnogo pozitivne energije koja utiče na zdravlje čovjeka.

– Mještani ne žele pričati o toj temi, iako su sami bili svjedoci da je takvih primjera bilo. Ne žele da ovaj turistički potencijal bude pretvoren u neko lječilište i slično, sve dok nauka ne potvrdi tu činjenicu – kazuje Ikanović.

U posljednje tri godine sve više je turista koji dolaze u ovaj park. Prednjače turisti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske, Češke, a dolaze čak i iz SAD-a. Turistička sezona počinje 15. marta i traje do kraja novembra. Veliki broj onih koji posjete visočke piramide obiđu i kamene kugle kod Zavidovića. O njima se sve više govori…

Previous Kome smetaju turske investicije
Next Stećci na Blidinju

You might also like

BH RAZGLEDNICA

‘Branje trave ive na Ozrenu’ upisano na listu UNESCO-a

  Šef Ureda Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Bosni i Hercegovini Siniša Šešum potvrdio je za Fenu da je Komitet za nematerijalnu baštinu UNESCO-a odlučio

BAŠTINA

Završeni radovi na sanaciji zidova Bijele tabije

Završeni su radovi na sanaciji zidova u okviru Bijele tabije, a Višegradska kapija na Vratniku dobila je novu iluminaciju. Grad Sarajevo realizuje ovaj projekat sa ciljem očuvanja i promovisanja arhitektonskog

BAŠTINA

Godišnjica Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine: Čuvar tri miliona eksponata

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine obilježava 135. godišnjicu od osnivanja. Rođendan proslavlja cjelodnevnim programom od 10 do 22 sata, a ulaz za posjetioce je besplatan. Uz stalne izložbene postavke na