Firma iz Visokog jedan od vodećih proizvođača valovitog kartona i transportnih kartonskih kutija

Firma iz Visokog jedan od vodećih proizvođača valovitog kartona i transportnih kartonskih kutija

Kompaniji Neimax iz Visokog prošla godina donijela je rast poslovanja od čak 40 posto.

Osnovan kao mala firma prije 30 godina, Neimax danas posluje na dvije lokacije, zapošljava 70 osoba i strana tržišta osvaja proizvodima koji su se do danas uglavnom uvozili u Bosnu i Hercegovinu. O investicijama koje su iza njih kao i onima koje slijede, o ugovorenim poslovima i odnosu prema zaposlenicima za BiznisInfo je govorio komercijalni direktor Neimaxa Ermin Neimarlija.

Čime se bavi kompanija Neimax i šta sve proizvodite?

Neimax je jedan od vodećih proizvođača valovitog kartona i transportnih kartonskih kutija. Proizvodimo dvoslojni, troslojni i petoslojni valoviti karton u valovima B, C, R, BC i BR, kao i ambalažu za drvnu, prehrambenu, automobilsku, hemijsku i druge industrije.

Kompanija je osnovana 1991. godine kao mala porodična firma, a danas posluje na dvije lokacije u Visokom, a 50% ukupnog poslovanja odnosi se na izvoz. Pored kartonske ambalaže prodajemo i valoviti karton drugim kartonažama koje od toga proizvode kartonske kutije.

Sa koliko proizvodnog pogona raspolažete i koliko zaposlenih imate?

Poslujemo na dvije lokacije u Visokom, od kojih je jedna Upravna zgrada i proizvodni pogon na 2000 m2, i proizvodnja valovitog kartona na preko 6000 m2.

Trenutno je zaposleno oko 70 osoba, a od toga skoro 20 žena. Ponosni smo na veoma mladu ekipu od kojih je većina nosioca posla ispod 30 godina života. U našoj kompaniji su dobrodošli mladi ljudi bez iskustva koje edukujemo i usmjeravamo u pravcu razvoja naše kompanije. Zahvaljujući upravo ovakvom pristupu, imamo zaposlene mašinske inžinjere koji su nakon završenog pripravničkog staža ostali da rade u našoj kompaniji, i danas vode veoma odgovorne procese.

Dobar dio proizvodnje odlazi i u izvoz?

Godinama se valoviti karton i kartonska ambalaža uglavnom uvozila iz susjednih zemalja. Mi smo odlučili da pokušamo osvojiti dio tržišta u Hrvatskoj i Srbiji i mogu slobodno reći da smo u tome uspjeli. Mjesečno izvozimo 50 šlepera robe u Srbiju i oko 20 u Hrvatsku.

Gotovo 50 posto našeg ukupnog poslovanja odnosi se na izvoz i u narednom periodu planiramo dodatni rast.

Pandemija je kao i svima donijela probleme ali je kompanija u prošloj godini ostvarila značajan rast. Kazali ste ranije kako ste krizu uspjeli okrenuti u svoju korist. Kakav je prošlogodišnji rezultat poslovanja?

Pandemija Covid-19 je promijenila navike potrošača preko noći. Sve se krenulo kupovati on-line a to je povećalo upotrebu kartonske ambalaže. S druge strane, novac koji se ranije usmjeravao na putovanja preusmjeren je u renoviranje stanova i formiranje home-offica.

Sve su to bili generatori potrošnje koji su uticali na značajan rast proizvodnje u prošloj godini. U toku prošle godine smo ostvarili rast od preko 40% u odnosu na 2020. godinu.

Već imate ugovorene poslove za ovu godinu. Nešto ranije kazali ste da i u ovoj godini očekujete rast i to od oko 50 posto, kao i povećanje broja zaposlenih? Znači da će se trend rasta nastaviti?

Poslovi koji su ugovoreni u toku 2021. godine nam daju osnovu da možemo planirati ovako velik i značajan rast. Rezultati rada u 2022. godini nam već govore da smo na dobrom putu da ostvarimo rekordne rezultate.

Intenzivno radimo na zapošljavanju kako bi dostigli planirane rezultate jer uz jak tim i dobru organizaciju posla, svaki uspjeh je moguć.

U Neimaxu se proizvodnja odvija u realnom vremenu uz automatizirane procese? Kolika je ulaganja ovo podrazumijevalo?

Obim proizvodnje na kojem smo trenutno nije moguć bez automatizacije. Ulaganja u takve mašine podrazumijevaju višemilionske iznose. U narednom periodu planiramo dovesti proizvodnju na nivo koji je poznat kao „proizvodnja 4.0“, gdje ćemo uz tehnologije novog doba, imati  sveobuhvatniji i međusobno povezan pristup proizvodnji.

Najavili ste povećanje plata radnicima u ovoj godini. Zbog čega ste se odlučili na to i kakav efekat očekujete?

Tržište rada je izazov sa kojim se svi poslodavci susreću. U ovakvom okruženju gdje se svi hvatamo za dozu pozitive i tražimo motiv da nastavimo posloati i razvijati bh. ekonomiju, strateški pristup upravljanju ljudskim resursima je neizostavan.

Uz sve druge aktivnosti koje realizujemo na unapređenja angažiranosti uposlenika, svjesni smo da je povećanje plata neophodan korak u cilju njihovog zadržavanja u BiH i povećanja zadovoljstva. S druge strane, troškovi života su jako porasli i mi, kao odgovoran poslodavac, smo reagovali da bi naši uposlenici i dalje imali kvalitetan život.

Upravo ste završili investicioni ciklus započet 2015. godine, a u vrijeme pandemije uložili ste u unaprjeđenje procesa pola miliona KM. Planirate li u ovoj godini nove projekte i investicije?

U ovoj godini planiramo investirati preko million KM, a neke investicije su već u procesu realizacije. Mi uvijek posmatramo prilike na tržištu, izrađujemo biznis planove i kada procijenimo da je pravi trenutak krećemo u realizaciju.

Previous Tjestenina “Drina” u Goraždu - ako krene planirani izvoz, već za godinu dana bi uduplali proizvodnju
Next Šarović: RS u izuzetno teškoj situaciji, postali smo globalni slučaj

You might also like

Ekonomija/Biznis

‘Sana metal’ proširuje proizvodnju

Metaloprerađivačka industrija na području Unsko-sanskog kantona, poslije velikih poteškoća izazvanih pandemijom virusa korona, počinje da pokazuje znakove oporavka, a o tome svjedoči i primjer firme „Sana metal“, koja u ovim

Ekonomija/Biznis

Došao kao turista i pokrenuo biznis: Hu Jude otvorio kineski restoran na Baščaršiji

Hu Jude s dvojicom suvlasnika otvorio je kineski restoran u Malom ćurčiluku na Baščaršiji. Na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana u Malom muzeju Bosne i Hercegovine, koji je osnovao

Ekonomija/Biznis

Amir Jatić iz Kozluka – nakon otvaranja kompanije u Holandiji pokrenuo biznis i u Bosni

  Amir Jatić je kao maloljetnik prognan iz Kozluka kod Zvornika odakle je zajedno s porodicom otišao u Holandiju. U Den Boschu je završio srednju školu, a potom studij mašinstva