Francis Boyle bio je jedan od najuglednijih profesora za zaštitu ljudskih i posebno manjinskih prava u SAD, ali i prvi agent Bosne i Hercegovine pred Međunarodnim sudom u Hagu
Uz izabrani tim saradnika u čemu je kao pravnik učestvovao i prvi predsejdnik BiH rhm, Alija Izetbegović napisao je i podnio tužbu protiv SR Jugoslavije, tj. Srbije i Crne Gore, zbog agresije i genocida nad Bosnom i Hercegovinom. Bio je veoma pogođen time što svijet nije dovoljno učinio da zaustavi, kako je on govorio, „genocid u nastajanju“ tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i iskreno je smatrao da je cijeli svijet bio protiv Bosne i Hercegovine u tom periodu.
Preminuo je 30. 1. u svom američkom domu, a u današnjem izdanju emisije „Dobar dan, BiH“ (Hayat TV) željeli su kroz razgovor s njegovim poznanicima i saradnicima skrenuti pažnju naše javnosti na važnost i veličinu njegovog rada za našu domovinu tokom njene odbrane od agresije. Sagovornici su bili Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, i Dženana Delić, aktivistica i profesorica poslovnih studija i prava iz Velike Britanije, koja je omogućila izdavanje posljednje knjige Francisa Boylea „Stopping Serb genocide against the Bosnians“, za koju napisala i recenziju:
„Profesor Boyle je još 2017. godine imao spremnu knjigu, ali mu obećano finansiranje, koje je najavio prof. Smail Čekić, nikad nije došlo pa sam ja sa svojim sinom i još jednom osobom, koja želi ostati anonimna, preuzela na sebe da osiguramo potrebno finansiranje i konačno izdavanje te knjige. Sam profesor je insistirao da se knjiga štampa u Bosni i sam je sebe doživljavao kao Bosanca. Uvijek je koristio ‘mi’ kada bi govorio o Bosni i o tome šta je potrebno uraditi i popraviti. Dolazak covida i nedostatak sredstava je malo sve usporio i moram priznati da je veoma tužan ne samo način na koji je ta knjiga nastajala uz tako puno prepreka, nego i kako se tretiraju mnogi koji su se borili za našu zemlju. Nažalost, tu prof. Boyle nije sam, nego je jedan od mnogih i to je ono što mnoge od nas boli“, rezignirano podsjeća Delić na cijeli projekt izdavanja posljednje knjige prof. Boylea, koja je iznimno vrijedno svjedočenje o jednom vremenu i ponašanju svijeta prema borbi za odbranu Bosne i Hercegovine i njene samostalnosti, a sadrži brojne korisne dokumente i svjedočanstva za buduće generacije.
„Ipak, na kraju smo uspjeli ostvariti tu njegovu želju i pronašli smo štampariju BIGRAS iz Bihaća. Želim im i ovako, ovom prilikom zahvaliti, jer su shvatili historijski značaj ove knjige“, posebno ističe Delić, dodajući da ona sadržava i veliki potpuno dokumentovani predmet podizanja optužnice protiv Velike Britanije zbog njenog tadašnjeg odnosa prema Bosni i Hercegovini, a što je na mnogo načina kasnije odredilo i status i karijeru Francisa Boylea.
Za rad profesora Boylea, ali i njegovu nesebičnu borbu i zalaganje za istinu, hrabar nastup za osiguravanje pravde za Bosnu i Hercegovinu, Adil Kulenović kaže:
„U toku rata bilo je u svakom narodu ljudi koji su stali na stranu Bosne i Hercegovine i to na takav način da se zbog svog moralnog i intelektualnog integriteta i poštenja izdignu iznad politika i političkih okolnosti koje bi vodile njihove zemlje. Ovdje moram reći da mi kao narod, a to se često čuje, ne znamo zahvaliti i to pokazuje da smo mi mali narod koji ne zna cijeniti šta znači pružena ruka u najtežim okolnostima. Mi smo tokom agresije slijedili tog Boylea, on nam je bio oslonac, bio nam je moralna snaga i mogu čak reći da je u tom periodu imao snagu jedne divizije s onim kako i gdje nam je sve davao podstrek govoreći da je sloboda izvjesna, a da naša upornost mora biti veća. I, naravno, iako ga ovdje treba spomenuti, on nije bio jedini“, potvrđuje Kulenović i posebno apostrofira jedan fenomen koji je bio vezan za Sarajevo i BiH, a koji više ne postoji:
„Postojao je čitav jedan veliki pokret intelektualaca u Evropi, dakle, i u Evropi, ne samo u SAD-u, koji je bio senzibiliziranje nad sudbinom Sarajeva i Bosne i Hercegovine. To je bio posljednji takav veliki pokret, jer ga sada, naprimjer, nemamo u slučaju Palestine, nemamo ga ni kad je u pitanju Ukrajina, ali smo ga imali za Sarajevo i BiH. Dakle, za profesora Boylea naša identifikacija mora biti puno veća i zaslužuje puno veće poštovanje, jer se ucijepio u našu historiju“, potvrđuje značaj i važnost Boylea za BiH i njenu odbranu u najtežim danima.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne detalje o Boyleovom radu i o tome zašto je bio razočaran ishodom i mirovnim sporazumom u Dejtonu, koji je smatrao nagradom agresoru, a ne pravednim mirom.
Ganić o Boylu: Sjajan intelektualac koji je bio razočaran u politiku svijeta prema Bosni i Hercegovini
Ratni član Predsjedništva RBiH, akademik Ejup Ganić sarađivao je sa prof. Francis Boyle-om za kojeg kaže da je bio jedan od od najboljih profesora zaštite ljudskih prava u svijetu.
‘Važio je za svjetskog eksperta u tom domenu i bio je sjajan na peru i u debatama. Njegove riječi su se slušale i prenosile i on nikad nije dao da pitanje Bosne i Hercegovine u tim najtežim danima izgubi pažnju. Na sugestiju nekih nama važnih ljudi on se uključio u našu borbu i rezultat toga je da je 1993 on predao tužbu protiv Miloševića i SRJ. Ono što je meni ostalo interesantno je što nikad do kraja nije vjerovao politčarima pogotovo američkim o tome kako će se ponašati u finalu. Uvijek je imao sumnju, jer je u svojoj profesionalnoj karijeri prošao i iskusio puno obrta. Bio je vrlo razočaran što Amerika više ne pomaže Bosnu. On je, agresiju na BiH , po njegovim riječima smatrao ‘genocidom u progresu’. Kako je i predsejdnik Izetbegović bio pravnik, njih su dvojica puno i intenzivno sarađivali. Boyle je bio vrlo elokventan, uvjerljiv, bučan i u razgovorima dominantan i vrlo uvažavan kao ekspert. Sjećam se da smo ga 1997 predsjednik Izetbegović i ja primili i uručili mu pasoš Bosne i Hercegovine kao čin male zahvalnosti’ prisjeća se akademik Ganić susreta i saradnje sa profesorom Boylom posebno ističući da su njegovi neprijatelji u poslu koji je radio za Bosnu i Hercegovinu izbjegavali svaki oblik konfrontacije s njim:
‘ Neki američki zvaničnici ga nisu voljeli jer je vrlo oštro nekad i teatralno prozivao tu administraciju za nečinjenje i ne pomaganje Bosni jer je cijeli svoj profesionalni život posvetio zaštiti ljudskih prava i bio je očajan zbog ponašanja svijeta prema Bosni’ Protivnici su ga se klonili, jer je bio posebno sjajan na peru ali i u debatama’, potvrđuje posebnost i principjelnost profesora Boyla akademik Ganić.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge detalje poput namjere profesora Boyla da uputi tužbu i protiv Velike Britanije za njeno učešće i ponašanje prema agresiji protiv Bosne i Hercegovine.
