Glasovit Bošnjak: Osman-paša Pazvanoglija

Glasovit Bošnjak: Osman-paša Pazvanoglija

Poljski inžiniri preudesiše mu sustav utvrda vidinskih. Divna mu vojska sastojala je od Arbanasa, Turaka i Bugara; pošljednji su mu osobito valjali kao konjanici. Baše kirdžalija stupiše u njegovu službu, tako da se je hvalio, da 100.000 momaka može dići na oružje.

 

(Priopćio Karlo Peez, Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, Sarajevo oktobar-decembar, 1891.)

Mnogim junačkim porodicama, koje su potekle iz Bosne, pripada i porodica Osman-paše Pazvanoglije, koji je krajem prošloga a početkom današnjega vijeka kao polunezavisni valija vidinski vladao nad velikim dijelom Albanije.

Djed mu bijaše muhamedovac iz Donje Tuzle, koji je po kazivanju bio prilika diplomata, jer je u isto vrijeme zalazio i u džamiju i fratarsku crkvu. Otac mu Omar tako se je odlikovao u austrijskim ratovima, da je na dar dobio dva sela kod Vidina. Kad ga onda još imenovaše i bajraktarom vidinskog sandžaka, izazva njegovo bogatstvo i njegov ponos nenavist Melek-paše vidinskog.

Uglaviše, da ga smaknu. Makar da mu je najmljeni ubica od straha odao tajnu, opet je svojim protivnicima dospio u šake: poslije junačke obrane uloviše ga u njegovu dvoru, koji je bio u samu plamenu, pa ga onda osudiše i smakoše.

Sin ubijenog, po kazivanju rogjen 1758., pobježe u Albaniju k protivnicima, pa se isprva dade na hajdukovanje a poslije stupi u službu paše pećkog, te onda god. 1789. s nekom četom, koju je na svoju ruku najmio, prodre do pod Temešvar i Sibinj, na što ga porta primi u milost, te mu godine 1792. vrati neki dio dobara njegovog oca.

Ali on se sroti s hajducima, koji su u ono doba četovali po balkanskim zemljama, pa do danas ostaše poznati pod imenom kirdžalija – zauzme sve nekadašnje imanje svog oca, izjavi se protiv reforama sultana Selima III. i osvoji Vidin, koji je opkopao 40 m dubokim opkopima, tako da je grad, optočen Dunavom, bio kao kakvo ostrvo.

Grad Vidin, Bugarska

I sada otpoče ratovanje Pazvanoglije s Turskom. Bujnu sliku, punu krvave romantike, ostavio nam je o tome dr. Konstantin J. Jireček u svojoj povijesti Bugara, god. 1876.

U svome pašaluku, koji je proširio preko Nikopolja, Sistova, Ruščuka, Sofije, Niša, Kladove, pa za neko vrijeme i preko Krajove, uzimao je Pazvanoglija porez i carinu za se, a kovao je i novac, t. zv. pazvančeta.

Poljski inžiniri preudesiše mu sustav utvrda vidinskih. Divna mu vojska sastojala je od Arbanasa, Turaka i Bugara; pošljednji su mu osobito valjali kao konjanici. Baše kirdžalija stupiše u njegovu službu, tako da se je hvalio, da 100.000 momaka može dići na oružje.

Vlastodršce u Carigradu podmitio je, sa vojskovogjama u Ugarskoj umio je da se pazi. Tri puta uprla je porta svu snagu, da slomi njegovu silu, i tri puta se je turska vojska morala vratiti krvavih glava i silno prorijegjena.

Srbijanski ustanak najposlije sklone sultana, te se izmiri s njime, da udare na zajedničkog dušmanina. Pazvanijin vojskovođa Alija Gušanac bude doduše razbijen od Srba i Rusa, ali zato se je on opet održao u Vidinu do svoje smrti 5. februara 1807.

‘Bio je čovjek čelik-srca, junačan, silovit i nebojša, znamenit vojskovogja. Umio je do potrebe da bude kad strog kad blag, a uvijek velike duše.’

Makar da mu vojsci u Bugarskoj ostade u narodu spomen, da su se tu sročile same grozne krvopije, opet je on nastojao, da pobožnim gradnjama i zadužbinama svome imenu ostavi bolji spomen.

(MiruhBosne)

Previous Misteriozni nestanak Dodikovog jarana
Next Bogato historijsko i prirodno područje u selu Gorani kod Konjica

You might also like

HISTORIJA

OTVORENA IZLOŽBA „SREDNJOVJEKOVNE POVELJE I PEČATI BOSANSKIH VLADARA I VLASTELE“

  „Srednjovjekovne povelje i pečati bosanskih vladara i vlastele“ autora Jasmina Mandžukića, kustosa Muzeja Tešanj. Na izložbi je prikazano 15 panoa sa srednjovjekovnim poveljama i 15 replika reprezentativnih pečata bosanskih

HISTORIJA

Svjedoci bosanskih srednjovjekovnih povelja – ’12 dobrih Bošnjana’

– Poslije naracije, u bosanskim poveljama vrlo se često pominju svjedoci. To su istaknuta vlastela koja čine jednu vrstu dvorskog savjeta vladaočeva. Istovremeno oni su jemci tome da će se

HISTORIJA

Prije jednog vijeka Bosna bila vodeća pčelarska sila u svijetu!

Prije više od stotinu godina Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja Evrope, odnosno svijeta po broju košnica pčela na stotinu stanovnika! Prema objavljenoj tabeli švajcarskih novina ‘Schveiz Binenzaitung’, a