Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine, je bio jedan od sedam korpusa u sastavu Armije RBiH.
Zona odgovornosti Prvog korpusa tokom srpske i hrvatske agresije na Bosnu i Hercegovinu bilo je područje Sarajeva. Kako je Sarajevo bilo pod opsadom srpske vojske 1425 dana, koja je jedno vrijeme sarađivala i sa jedinicama HVO-a iz Kiseljaka pod komanadom ratnog zločinca Ivice Rajića, Prvi korpus je imao primarni zadatak da spriječi upad srpskih jedinica u Sarajevo.
1992 godine Prvi korpus je brojao 34500 pripadnika da bi broj narastao na 40500 pripadnika 1995 godine.
Historija
Odlukom Predsjedništva RBiH od 18. augusta 1992. godine i naredbom Štaba Vrhovne komanda Armije RBiH, 1. septembra 1992. godine formiran je Prvi korpus Armije RBiH sa sjedištem u Sarajevu. U sastav korpusa su ušle sve, do tada formirane, vojne jedinice sarajevske regije sa oko 30 000 vojnika. Za komandanta je postavljen Mustafa Hajrulahović-Talijan, zamjenik je bio Vahid Karavelić a načelnik štaba Enver Hadžihasanović. Sredinom 1993. godine korpus je reorganizovan formiranjem operativnih grupa. Formirane su 3 operativne grupe i to:
– OG Sarajevo – sa bazom u Sarajevu,
– OG Tarčin – sa sjedištem u Tarčinu a obuhvatala je još i Trnovo, Fojnicu i Kiseljak
– OG Visoko – sa sjedištem u Visokom a koja je obuhvatala područje od Visokog do Olova.
Krajem juna 1993. godine, komandant korpusa Hajrulahović je premješten u Glavni štab Armije RBiH a novi komandant je postao dotadašnji zamjenik, Vahid Karavelić. Daljim jačanjem korpusa, krajem 1994. godine došlo je do promjene u unutrašnjoj organizaciji Armije RBiH. Umjesto dotadašnjih operativnih grupa, koje su postojale kao privremeni organi rukovođenja i komandovanja i koje su bile dijelovi komandi korpusa, formirane su divizije kao stalni sastavi Armije RBiH. U skladu sa tim promjenama, u 1. korpusu ARBiH formirane su 3 divizije. 12. divizija je obuhvatala područje grada Sarajeva (bivša OG Sarajevo), 14. divizija je pokrivala područja koja su bila u zoni odgovornosti OG-1 Pazarić i dijela OG-2 Visoko a imala je sjedište u Tarčinu (bivša OG Tarčin), dok je za sjedište 16. divizije određen Vareš, (bivša OG Visoko). U septembru 1995. godine, treći komandant korpusa postaje Nedžad Ajnadžić.
Prvi korpus Armije RBiH je za slobodu glavnog grada i ove zemlje dao 6.585 svojih pripadnika. U njegovim redovima hrabro su se borila 472 dobitnika najvećeg ratnog priznanja ‘Zlatni ljiljan’.
Danas, 1. septembar, planiran je poseban prijem za komandante 1. Korpusa koji će biti upriličen u Vijećnici, nakon čega slijedi Svečana akademija u auli Vijećnice u 20 sati uz direktan TV prenos na Televiziji Sarajevo. Večer će završiti rok koncertom na trgu Prve brigade policije, preko puta Vijećnice, kojim se želi podsjetiti na kulturno-umjetničku dimenziju otpora tokom agresije, na to kako su građani Sarajeva i pripadnici Armije RBiH pored svih nedaća, uspjeli očuvati duh kroz stvaralaštvo, umjetnost, kroz muziku koja je bila izraz otpora i patriotizma.
Sinoć je u Memorijalnom centru Sarajevo održana projekcija filma Tigar sa Žuči, o komandantu Safetu Isoviću.
Prigodnim aktivnostima i u BPK Goražde jučer je obilježena 32. godišnjica formiranja Prvog korpusa Armije RBiH.
(MiruhBosne/Veterani.ba)
