Na današnji dan prije 836 godina napisana je Povelja Kulina bana.
Značaj ovog dokumenta je u diplomatskom, jezičkom i u historijskom smislu neprocjenjivo veliki. Povelja je nastala na dvoru vladara i govori o skladnim odnosima između Kulina bana i Dubrovnika te o davanju povlastica dubrovačkim trgovcima. Povelja svjedoči o tome da je u XII stoljeću postojala srednjovjekovna bosanska država, funkcionisala u svom punom obimu i da je već duže vremena kao takva egzistirala sa jakom centralnom vlašću, pa je stoga pogrešno nazivati je „rodnim listom Bosne“ jer Bosna postoji i prije Povelje. Također, povelja pokazuje da je postojao jezik, pismo i vjera odnosno crkva tadašnje Bosne, te svi ovi elementi ukazuju na jedno a to je da je Bosna bila stabilna srednjovjekovna država.
Forum građana Zenica organizirao je u Parku Kulin ban na Bilinom polju u Zenici obilježavanje 836. godišnjica objave Povelje Kulina bana i Dana ZDK-a, na kojem je historijski čas ove godine održao Dženan Dautović, viši kustos Zavičajnog muzeja Travnik i docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Dautović je govorio o okolnostima u kojima je nastao ovaj važni, najstariji očuvani pisani dokument iz bosanskohercegovačke historije, kojim je bosanski vladar Kulin ban omogućio Dubrovčanima neometano kretanje i trgovinu po Bosni.
– Prije svega, a i najvažnije, dokument pokazuje da Bosna nema sebi nadređene sile – kojoj odgovara, nego Ban Kulin svojim autoritetom, zapravo, garantuje Dubrovčanima sigurnost boravka na njegovoj teritoriji – kazao je Dautović.
Neka romantičarska tumačenja značaja ove povelje, dodaje, ne treba ni pričati niti spominjati.
– Kao rodni list srednjovjekovne Bosne! Znamo da je Bosna starija, najmanje, dva i po stoljeća u odnosu na ovu povelju. Ali, svako, njen značaj, kao najstariji pravni dokument svih Slavena, a ne samo južnih Slavena, podcrtava značaj ove povelje. Na kraju krajeva, to je i razlog što se jedan njeg primjerak, za koji se smatra i da je najstariji, u 19. stoljeću, otuđen je od ruskih agenata i danas se nalazi u Sankt Petersburgu i u njihovoj Nacionalnoj biblioteci – istakao je Dautović.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a Mirza Mušija naglasio je kako treba iskoristiti priliku da bi se na upečatljiv način obilježili ovako značajni datumi za državu i ZDK. Na taj način, kazao je, skrećemo pažnju na državni kontinuitet.
– Bosna je imala svoju državnost, svoje institucije i svoje sisteme koji su funkcionisali, na način da se data riječ poštuje, da se poštuje riječ koja je zapisana i da je slobodno tržište postojalo i saradnja s našim susjedima ili komšijama – rekao je Mušija.
Dodao je kako se ovakvim svečanostima odbijaju podvale sistema koji su oduvijek imali tendenciju da porobe, opljačkaju i otmu ovu prelijepu zemlju.
– Da nametnu i koncepte koji, ovdje, ne mogu da se prime, jer nisu organski. Jer su nametnuti, jer su strano tijelo i kao takvi će otpasti – kazao je Mušija, koji je dodao da će trebati dosta mudrosti i strpljenja da se očuva dugogodišnja baština Bosne i Hercegovine.
Profesor Pravnog fakulteta u Zenici i član Predsjedništva FGZ-a Dževad Drino naglasio je kako ovu manifestaciju organiziraju u saradnji s ZDK-om i Gradom Zenica te da je postala tradicija tog grada i kantona.
– Forum građana Zenice već godinama u kontinuitetu obilježava i afirmira uspomenu na bana Kulina i srednjovjekovnu Bosnu, kroz raznovrsne kulturno-historijske programe.
Povodom 800. godišnjice Bilinopoljske izjave 2003. godine, uz pokroviteljstvo Predsjedništva BiH, Forum građana Zenice postavio je spomen-ploču Kulinu banu u parku kod stadiona Bilino polje i u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja, te izdao pozlaćeni medaljon i poštansku marku Kulina bana.
Park Kulina bana u Zenici vremenom je postao mjesto sjećanja i pouke, obogaćen replikama Povelje Kulina bana i Bilinopoljske izjave, te kamenom replikom ploče Velikog sudije Gradiše, pronađene u Podbriježju kod Zenice. Dva puta godišnje, u aprilu i augustu, Forum građana Zenice priređuje prigodne programe posvećene ovim datumima, podsjećajući javnost na bogato historijsko naslijeđe i kontinuitet bosanske državnosti.
Kroz svoje buduće aktivnosti, Forum građana Zenice će nastaviti raditi na ideji dovršetka Historijskog parka Kulina bana, koji će postati trajni spomenik i mjesto okupljanja, svjedočeći o višestoljetnoj tradiciji i državnosti Bosne.
– Svečanom sjednicom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona na kojoj će biti dodijeljena javna priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama iz domovine i inostranstva, danas će biti obilježen Dan Zeničko-dobojskog kantona, koji je ustanovljen 2013. godine te se obilježava na dan kada je 1189. godine potpisana čuvena Povelja Kulina bana.
29. august obilježava se i kao – Dana Grada Visoko.
– Budući da je najstariji i najuži sadržaj pojma Bosne obuhvatao područje u koje su ulazili grad Visoki, naselje Podvisoki, Mili, Biskupići i Moštre, da su se na ovim lokacijama tokom srednjeg vijeka nalazile vladarske rezidencije (Visoki, Podvisoki, Mili, Moštre), kraljevi dvori (Moštri i Podvisoki) i vladarske kancelarije (Mili i Moštre) u kojim je napisan veliki broj dokumenata opravdano je smatrati da je i Povelja Kulina bana napisana na širem području Visokog gdje se nalazio i Kulinov dvor.
Otvoreni književno-umjetnički performans Slovo o zemlji prvakinje bosanskohercegovačkog glumišta Hasije Borić u povodu Dana bosanske pismenosti i 836. godišnjice Povelje bana Kulina
Povodom Dana bosanske pismenosti, odnosno godišnjice Povelje bana Kulina, Bošnjačka zajednica kulture i Grad Sarajevo organiziraju otvoreni književno-umjetnički performans Slovo o zemlji prvakinje bosanskohercegovačkog glumišta Hasije Borić.
Performans, zasnovan na poeziji Maka Dizdara, jednog od najvećih pjesnika bosanskog jezika, održat će se 29. augusta 2025. godine (petak) u 19.30 sati na Trgu oslobođenja – Alija Izetbegović u Sarajevu.
Dan bosanske pismenosti utemeljila je Bošnjačka zajednica kulture 2019. godine povodom 830. godišnjice Povelje bana Kulina kao dan kojim se promovira bosanski jezik i pismenost na bosanskom jeziku i od tada se obilježava svake godine 29. augusta, na dan kad je 1189. godine izdana Povelja bana Kulina, najstariji sačuvani bosanski državni i diplomatski dokument i fundamentalno važni spomenik bosanskog jezika i pismenosti na bosanskom jeziku.
