Gojer režira predstavu koja slavi Ibrišimovića – krajem septembra, premijerno će biti izvedena predstava “Kuća bez vrata”

Gojer režira predstavu koja slavi Ibrišimovića – krajem septembra, premijerno će biti izvedena predstava “Kuća bez vrata”

Povodom desete godišnjice smrti književnika, slikara i skulptora, Nedžada Ibrišimovića, na sceni Bosanskog kulturnog centra Tuzla, krajem septembra, premijerno će biti izvedena predstava “Kuća bez vrata”.

Naziv predstave, za koju dramaturgiju i režiju potpisuje Gradimir Gojer, nosi naslov prema jednoj od Ibrišimovićevih poznatih knjiga i poznatih proza.

– Ja sam u svom dosadašnjem rediteljskom radu radio sve tekstove dramske koje je napisao Nedžad Ibrišimović, i kad su me pozvali da učestvujem u obilježavanju godišnjice smrti ovog velikana bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, odlučio sam se da napravim vlastitu adaptaciju njegovih sjajnih proza, koje su s jedne strane beketovski orijentirane, s druge strane bosanskim jezikom obdarene, i s treće strane, stilizirane u smislu jedne stilizacije koja je apsolutno kozmopolitska.

Napravio sam tekst koji nosi naslov prema jednoj od njegovih poznatih knjiga i poznatih proza – “Kuća bez vrata”, a našao sam jedan ansambl mladi u Tuzli – komponiran uglavnom od ljudi koji su završili tuzlansku Akademiju scenskih umjetnosti, od kojih su dvojica profesora, jedna je asistentica i dvoje je još studenata sa te akademije. Vrlo sam zadovoljan dosadašnjim radom, a što se tiče same predstave, ona bi trebala da bude neka vrsta presjeka kroz poetiku Nedžada Ibrišimovića, jer je to bila moja želja. Sdruge strane, htio sam da dokažem da Ibrišimovićevo djelo, koje zaslužuje Nobelovu nagradu, je između ostalog zasnovano na metafizičkim premisama, i taj metafizički sloj mi donosimo što kroz jezik, što kroz scenski pokret – pojasnio je Gojer.

Mladi glumački ansambl čine Alisa Brkić, Samina Mujkanović, Faruk Uščuplić, Damir Altumbabić i Damir Mahmutović. Premijera će biti, kaže Gojer, između 20. i 25. septembra, a pozivi za gostovanja već stižu.

– Već imamo pozive iz Makedonije i Slovenije, što govori o veličini Ibrišimovićevoj. Tragedija je da niko osim BKC Tuzla, kojem skidam svoj krležijanski šešir do poda, nije se sjetio da obilježi 10 godina od smrti ovog velikog pisca, možda i najvećeg pripovjedača koji je živio, bar u vremenima u kojim sam ja živio i stvarao. Značajno je podsjećanje na njega itekako, jer se njegovim djelom bh. književnost kontekstira među najznačajnije književnosti, barem Evrope, a ja bih rekao i svijeta. Jer obljesci beketizma, ali i drugih pisaca koji su bili veliki u svjetskim razmjerama, u Ibrišimovićevom djelu su itekako prisutni. Lično sam imao čast da se i za života družim sa Nedžadom Ibrišimovićem, i smatram da je dug moje generacije, ali i dug prije svega mlađih generacija od mene, da trajno gajimo poštovanje i da stvaramo omaž predstave Nedžadu Ibrišimoviću – ističe Gojer.

Kako bi pojasnio neiscrpan Ibrišimovićev stvaralački i kreativni duh, ispričao je anegdotu koja se dogodila nakon što je dobio Šestoaprilsku nagradu za roman “Ugursuz”.

– Ispričat ću vam detalj koji pokazuje njegovu likovnu energiju, njegovu poetsku energiju i njegovu prije svega veliku umjetničku moć. U danu kada je primio Šestoaprilsku nagradu za veliki roman “Ugursuz” pozvao je mene i moju kolegicu dramaturginju Zehru Kreho da idemo sa njim na kafu u grad Dubrovnik. Naravno rekao je taksisti vozi u Dubrovnik, a on nas je doveo do tadašnje kafane Dubrovnik u Sarajevu. Onda je Nedžad rekao vodi nas na Stradun u Dubrovnik. Popili smo kafu, vratili se u Sarajevo i pozvao nas je u svoj stan koji je tada bio na Otoci. Kad smo došli do stana rekao je pričekajte malo. Izašao je sa dvije žice na kojima je bila jedna svijeća. Rekao je:”ovo je da znate žicosvijeć. Pošto nisam plaćao struju, isključili su mi je, ali mi ćemo noć provesti sa ovim žicosvijećom”. Dakle, on je od svega pravio umjetničku stilizaciju, pa čak i od vlastitih minusa.

To je neiscrpan duh bio, to je duh koji ja ne mogu objasniti. Ja na svom zidu držim jednu sjajnu njegovu sliku Dubrovnika u kojoj je utkana ne samo ljubav prema ljepoti i prema umjetnosti, nego prije svega virtuozitet slikanja, jer je on bio virtuoz u svakom obliku – i kao književnik i kao skulptor, i kao slikar i kao rekao bih umjetnik življenja – zaključio je Gojer, piše Faktor.

Previous Vlada FBiH izdvojila 25 miliona BAM za Aerodrom Bihać
Next Jučer i danas u našu zemlju pristiglo oko 120 hiljada Pfizer vakcina

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

Irski umjetnik snimio film o Srebrenici: Nisam znao da strah ima miris

Irski umjetnik Anthony Haughey snimio je film UNresolved (Neriješeno) koji govori o najvećem genocidu u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, onom u Srebrenici, piše bh. novinska agencija Patria.   Ove

KULTURA I UMJETNOST

Bono Vox danas u 14.30 sati na Crvenom tepihu 27. Sarajevo Film Festivala

Danas u 14.30 sati bit će upriličen specijalni Crveni tepih, na koji uz Wima Wendersa, dobitnika Počasnog Srca Sarajeva 27. Sarajevo Film Festivala, dolazi i Bono Vox! Restaurirana verzija filma

KULTURA I UMJETNOST

Meho Puzić: Svojim interpretacijama decenijama oduševljavao ljude širom svijeta

U nedjelju, 25. juna, bit će tačno deset godina kako je umro Meho Puzić, jedan od čuvara izvorne narodne muzike na našim prostorima i jedan od velikana sevdalinke. Meho je