Danas je u mjestu Grapska kod Doboja upriličeno sjećanje na žrtve genocida, počinjenog nad Bošnjacima ove regije 1992. godine.
– Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dr. Sevlid Hurtić, danas je u Grapskoj kod Doboja prisustvovao obilježavanju sjećanja na 10. maj 1992. godine, kao i programu povodom 7. maja Dana džamija u Bosni i Hercegovini.
Uz ministra Hurtića, događaju su prisustvovali i šef Kabineta ministra Jasmin Handžić te član Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Suad Hasanović.
U dostojanstvenoj i emotivnoj atmosferi položili su cvijeće na šehidskom turbetu, proučili fatihu i odali počast šehidima i svim nevino stradalim građanima. Brojni građani, porodice žrtava i zvanice još jednom su poslali jasnu poruku da sjećanje na bolne događaje iz prošlosti ne smije biti zaboravljeno.
Ministar Hurtić istakao je da mjesta stradanja nose teške uspomene, ali i trajnu obavezu očuvanja istine i kulture sjećanja.
„Danas smo ovdje da pokažemo da naši šehidi i nevino stradali nisu zaboravljeni. Svaka suza porodica žrtava, svaki mezar i svaka dova podsjećaju nas koliko su mir, međusobno poštovanje i ljudsko dostojanstvo vrijedni i važni. Naša je obaveza da čuvamo istinu, njegujemo sjećanje i budemo podrška onima koji nose teret boli iz prošlosti“, poručio je Hurtić.
Program obilježavanja obuhvatio je polaganje cvijeća, vjerski program u džamiji, klanjanje podne-namaza, obilazak šehidskog mezarja i učenje fatihe, nakon čega je upriličeno druženje sa građanima i gostima.
Današnje okupljanje u Grapskoj još jednom je potvrdilo da kultura sjećanja predstavlja ne samo odnos prema prošlosti, već i trajnu opomenu i zavjet budućim generacijama da se ovakva stradanja nikada više ne ponove, navedeno je u FB objavi ministra Hurtića.
Presuda za genocid
– Malo je poznato da je sud u njemačkom Diseldorfu, nakon hapšenja na aerodromu u ovom gradu 1995, dvije godine poslije Nikolu Jorgića iz susjednog sela Kostajnica, osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog počinjenog genocida u Grapskoj.
O tome govori i knjiga, izašla iz štampe 2025.
– U izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA objavljena je knjiga “Tragovi genocida: Grapska 1992–1995”, autora dr. sc. Almira Grabovice.
Recenzenti knjige su dr. sc. Muamer Džananović, dr. sc. Hikmet Karčić i mr. Mustafa Dedović. Knjigu je uredio prof. dr. Ermin Kuka.
Knjiga “Tragovi genocida: Grapska 1992–1995”, autora dr. sc. Almira Grabovice, predstavlja izuzetno važan doprinos savremenom naučnom istraživanju zločina protiv čovječnosti i genocida počinjenih na prostoru Bosne i Hercegovine tokom agresije 1992–1995. godine. Dokazi izneseni u ovoj knjizi nesumnjivo potvrđuju da zločini počinjeni nad Bošnjacima Grapske i šireg područja Doboja 1992‒1995. godine nisu bili izolirani incidenti, već sastavni dio šireg, organiziranog velikosrpskog projekta agresije i genocida nad primarno bošnjačkim stanovništvom u Bosni i Hercegovini. Sistematski napadi na civile, uspostavljanje logora, masovna ubistva, prisilna zatvaranja i rušenje vjerskih i kulturnih objekata u Doboju predstavljaju lokalnu manifestaciju politike koja je imala za cilj stvaranje “etnički čistih” teritorija. Time su zločini u Grapskoj jasno prepoznati kao dio sveobuhvatnog zločinačkog poduhvata, čije posljedice i danas duboko obilježavaju bosanskohercegovačko društvo i državu.
Detaljno prikazani zločini i ubijanja, evidencije ubijenih i zatočenih civila, te uništenje kulturne baštine ne ostavljaju prostor sumnji u namjeru izvršilaca da trajno promijene demografsku i društvenu sliku ovoga kraja.
Snažan dokaz o postojanju genocidne namjere čine i masovne grobnice otkrivene na prostoru Grapske, koje svjedoče o pokušajima prikrivanja tragova zločina. Iako je dio odgovornih za zločine pred sudovima procesuiran i osuđen, pravda za mnoge žrtve još uvijek nije u potpunosti zadovoljena. Pred domaćim i regionalnim sudovima, kao i pred ICTY-em, zločini počinjeni na području Doboja prepoznati su i procesuirani kao dio šireg obrasca sistematskih zločina protiv čovječnosti i genocida u Bosni i Hercegovini.
Presude njemačkih sudova, posebno slučaj Nikole Jorgića, imaju izuzetnu važnost u razumijevanju i dokazivanju genocida nad Bošnjacima izvan prostora Srebrenice. Iako se u javnom i pravnom diskursu, oslanjajući se prvenstveno na presude ICTY-a, genocid često sužava na područje Srebrenice iz jula 1995. godine, presude njemačkih sudova pružaju čvrst i međunarodno priznat dokaz da je genocid nad Bošnjacima počinjen i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine – uključujući Doboj ‒ Grapska, Kalesiju ‒ Osmaci, Kotor-Varoš i Foču.
Kroz proces protiv Nikole Jorgića pred Višim regionalnim sudom u Düsseldorfu i kasnije pred Visokim federalnim sudom Njemačke, utvrđeno je da su ubistva, mučenja, protuzakonita zatvaranja i prisilna protjerivanja bošnjačkog stanovništva u dobojskoj regiji predstavljala čin genocida. Sudovi su jasno zaključili da su djela izvršena s namjerom uništavanja bošnjačke zajednice u njihovoj društvenoj cjelovitosti i osjećaju zajedničke pripadnosti, što je suštinska odrednica pojma genocida prema Konvenciji o genocidu iz 1948. godine.
Ova pravna utvrđenja dodatno je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava u predmetu Jorgić protiv Njemačke, ističući da su njemački sudovi pravilno primijenili međunarodne pravne norme i da nisu prekršili temeljna ljudska prava aplikanta. Time je ojačan princip univerzalne jurisdikcije u procesuiranju genocida, što dodatno naglašava težinu i važnost ovih presuda.
Dakle, presudom je Nikola Jorgić osuđen na četverostruku doživotnu zatvorsku kaznu i osam kazni u trajanju od sedam do devet godina zatvora. Takva kazna, objedinjena u doživotnu zatvorsku kaznu za zločine počinjene u dobojskoj regiji, nepobitno pokazuje da su zločini nad Bošnjacima u Grapskoj – ubistva, zlostavljanja, progon i fizičko uništavanje civila – bili dio šire politike genocida. Ove presude nose višestruku važnost: one su međunarodno priznate, utvrđuju širi obim genocida nad Bošnjacima, razbijaju mit o lokalizaciji genocida samo na istočnu Bosnu, te daju osnovu za dalje pravne, historijske i naučne analize o karakteru rata u Bosni i Hercegovini kao agresije praćene genocidom.
Ova dokumentirana i naučno verificirana istraživanja predstavljaju doprinos istini, pravdi i pamćenju zločina nad Bošnjacima u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, te su trajni podsjetnik na obavezu procesuiranja odgovornih i očuvanja sjećanja na nevino ubijene. Ova knjiga je doprinos očuvanju kolektivnog pamćenja kako bi zločini ne samo bili dokumentirani već i kako bi se osiguralo da se slični zločini nikada i nikome više ne ponove.
(MiruhBosne)
U Tešnju predstavljena studija o genocidu u Grapskoj kod Doboja
