Hadži Mehmed-beg Karađoz
Hadži Mehmed-Karađoz je najveći legator Mostara i cijele Hercegovine.
Rođen je u Potocima u Bijelom polju, 12 km sjeverno od Mostara. U narodu je poznat pod imenom Karađoz-beg, a taj nadimak je dobio zbog svoje naočitosti (karađoz-crnook). Iz njegove vakufname se saznaje da je imao tri sina: Muhameda, ]usufa i Sulejmana, a iz natpisa na džamiji se razumije da je bio brat velikog vezira Rustem-paše Opukovića.
Karađoz je umro u Mostaru oko 1564.g., gdje je sigurno i sahranjen u groblju pored svoje džamije.
Karađoz-beg je 1557.g. u Mostaru sagradio džamiju pod kupolom i uz nju mekteb, medresu, biblioteku, imaret i musafirhanu. Pored ovih zadužbina on je podigao i mesdžid u Potocima, dva mekteba u Konjicu i Potocima, četiri mosta: u Konjicu, na Buni i dva u Lištici i po jedan han u Mostaru, Konjicu, Čičevu i Potocima. Iz sredstava ovog vakufa sagrađen je kasnije i jedan hamam u Blagaju, mali kameni mostić kod džamije u Potocima i česma i šadrvan pored džamije u Mostaru.
Za izdržavanje navedenih ustanova uvakufio je 42 trgovačka dućana u mostarskoj čaršiji, 16 tabhana blizu imareta u kojima posluju kožari (tabaci), 6 mlinica i 2 stupe za valjanje sukna u selu Knešpolje u nahiji Blato, osam mlinica i dvije stupe na izvoru Bune, nešto zemlje u Mostaru i Knešpolju i 300 000 osmanlijskih dirhema u gotovom. Godine 1889.g. ovaj vakuf je imao u svome posjedu 271 dućan, 10 magaza, 1 pekaru i pet grobalja.
Ono što je Gazi Husrev beg bio za Sarajevo, Ferhad¬beg za Banja Luku, to je Karađoz-beg bio za Mostar.
Foto: Karađoz-begova džamija u Mostaru
(vakuf.ba/MiruhBosne)
You might also like
829 godina povelje Kulina bana
Šta je ban Kulin značio za Bosnu i kako se tada u njoj živjelo dovoljno je reći da ga i danas, nakon 829 godina svakodnevno spominjemo i prisjećamo se
Podsjećanje na jedno od kakanjskih svjedočanstava srednjovjekovne bosanske posebnosti i državnosti
Na lokaciji zgošćanske nekropole stećaka u Kaknju, tokom istraživanja koja su realizirana u 2012. godini, pronađeno je nekoliko veoma vrijednih artefakata. Posebnu pažnju zaslužuje srednjovjekovni pečatni prsten sa ljiljanom. Pronađeni
BOSANSKI JEZIK KOD SUSJEDA
– Malo je poznato da je popularni hrvatski pjesnik Andrija Kačić-Miošić (1704–1760) svoju “Korabljicu” kako u naslovu knjige kaže ‘prinio iz knjiga latinskih, talijanskih i iz kronika Pavla Vitezovića