Hadžići: Jedinstveno arheološko istraživanje na nekropoli stećaka „Metaljica“
Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, Institut za arheologiju Filozofskog fakulteta Sarajevo, Ministarstvo kulture i sporta KS i Općina Hadžići pokrenuli su projekat arheološkog istraživanja nekrolopole stećaka „Metaljica“ Vilovac kod Tarčina.
Radi se o jedinstvenom istraživanju koje se po prvi puta javlja u Bosni i Hercegovini u ovoj formi. Cilj je da se, na bazi pronađenih skeleta Bogumila utvrde genetske karakteristike srednjovjekovnog bosanskog čovjeka te da se napravi paralela sa današnjim stanovnicima ovog područja, ali i čitave Bosne i Hercegovine.
Istraživanje vodi prof. Edin Bujak sa odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, sa dodiplomskim i postdiplomskim studentima arheologije.
„Prije svega hvala resornom ministarstvu i Općinskom načelniku Hamdi Ejuboviću koji su imali sluha za jedan ovakav važan projekat. Radi se o jednom novom dometu arheoloških iskopavanja i jedinstvenom projektu u koji su uključena genetička, antropološka, karbonska istraživanja sa puno interdisciplinarnog rada. Istražit ćemo život i smrt srednjovjekovnih stanovnika ovoga područja. Skeleti će biti analizirani na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju gdje ćemo dobiti DNK analize i genetski kod srednjovjekovne populacije ovoga područja“, kazao je rof. Bujak.
Općina Hadžići je jedna od rijetkih općina u Bosni i Hercegovini koja izdvaja znatna sredstva za istraživanje i dokumentovanje kulturno-historijskog nasljeđa. Urađeno je mnogo projekata između kojih je popis stećaka, starih bosnaskih nišana, istraživanja starih srednjovjekovnih gradova na području općine Hadžići.

„Cilj ovoga istraživanja je pronalazak skeleta srednjovjekovnih stanovnika ovoga područja, starih Bošnjana, Bogumila. Skeleti će putem Institua za geološka istraživanja biti poslati na analizu da se utvrde određene karakteristike i da se eventualno napravi neka komparacija sa današnjim stanovnicima ovoga područja. Ovo je projekat koji je značajan za nivo Bosne i Hercegovine između ostalog što se po prvi puta javlja u našoj državi“, istako je prof. Vahid Alađuz predsjednik Komisije za historizaciju Općine Hadžići.
Lokalitet nekropole stećaka „Metaljica“ Viovac danas je posjetio i načelnik Ejubović.
„Genetskim i karbonskim analizama utvrdit će se tačna starost ovih skeleta te dužina njihovog života na ovim prostorima. Saznat ćemo jako puno o životu naših predaka i time dodatno saznavati ono što je u historiji Bosne ostalo nerazjašnjeno ili prikriveno. Ustanovit ćemo ko je ovdje živio i kakav je DNK nosio, da li smo genetski povezani sa našim precima itd. Ja smatram da jesmo. Ovdje leže naši dobri Bošnjani koji su na svoje grobove stavljali stećke teške i po tri-četiri tone. Time su ostavili poruku za sva vremena „niko nas ni mrtve odvade pomjeriti neće“, rekao je načelnik Ejubović.
You might also like
Bosanskohercegovački lingvistički atlas – najveće i „najskuplje” djelo u historiji lingvistike u našoj zemlji
Fonetski tom “Bosanskohercegovački lingvistički atlas I: Fonetika”, u kojem je obrađena građa o 230 mjesnih govora u Bosni i Hercegovini, predstavljen je u četvrtak u mostarskom Centru za kulturu. Autori
Kuća Ferida Herende: Zbog historijske vrijednosti, trebala bi biti zaštićena
Koliko je stara kuća u selu Gunjačići kod Goražda, koja je danas u veoma lošem stanju, ne zna ni njen vlasnik Ferid Herenda, jer vrijeme kad je građena nije
1. septembra 1355., u povelji bana Tvrtka I. Kotromanića prvo spominjanje Starog grada Visokog
Stari grad Visoki je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. stoljeća na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad