Haris Silajdžić promovisao zbirku poezije “Sarječja”

Promocija zbirke poezije pod naslovom “Sarječja”, autora Harisa Silajdžića, održana je večeras u Sarajevu.

Govoreći o knjizi, prof. dr. Esad Bajtal, jedan od promotora, kazao je da zbirka otkriva pjesnika koji ne slijedi tokove, “autor se nije trudio da traži rimu, usaglašavanje stihova, to je naprosto razmišljanje podešeno jednom poetskom obliku iskazivanja o čemu se misli, nad čim se naginje autor”.

“Poezijom se bavim cijelog života, a politikom jedan dio života, prema tome, poezija je starija i tu se mnogo prirodnije osjećam”, kazao je kratko Silajdžić i dodao da u njegovoj poeziji najčešće preovladavaju motivi stanja čovjeka.

Analizirajući zbirku, prof. dr. Esad Duraković, promotor zbirke, smatra da u poeziji Harisa Silajdžića ima jako puno Srebrenice, ima bosanske ratne stvarnosti i “po mome sudu naročito ima jako mnogo o stradanju Palestine”.

Mišljenja je da je to je pretežno refleksivna poezija, poezija koja korespondira intertekstualno i sa bh. poetskom tradicijom ali i sa svjetskom, te da se tu može prepoznati eho Lorkinih pjesama pa sve do “Kamenog spavača” Maka Dizdara.

“Riječ je o neobičnoj pojavi. Promoviramo zbirku poezije čovjeka koji je u percepciji javnosti političar. Ali u ovo doba koje ja zovem ‘demonije politike i ekonomije’, imamo sretnu okolnost da promoviramo čovjeka koji je i pjesnik i političar”, kazao je Duraković u izjavi za Fenu.

Ističe da je Silajdžić čovjek koji izuzetno dobro razumije političku realnost te pokušava da je oplemeni lirskim zahvatima, “da našu grubu stvarnost obujmi lirskim zagrljajem”.

Smatra da mnogi imaju pogrešno shvatanje da je danas poezija inferiorna u odnosu na politiku, biznis, ali da se te dvije sfere ljudske aktivnosti ne isključuju nužno, nego su komplementarne i ta komplementarnost je vrlo dragocjena, a “isključivanje je dokaz našeg duhovnog osiromašenja”.

Izdavač zbirke poezije “Sarječja” je Izdavačka kuća “Tugra”, recenzenti su prof.dr. Esad Duraković, Esad Bajtal i Sanjin Hodžić. Lektori su Selma Kukavica i Zinaida Lakić.

(FENA)

Previous Mogu li se zemlje regije oduprijeti prodaji svojih prirodnih resursa?
Next Abdullah Muzaferija, veliki bošnjački izumitelj iz perioda Osmanskog carstva

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Kotor-Varoš: Institut za jezik održao javnu tribinu o Suljagi Salihagiću i njegovom doprinosu bosanskom jeziku, društvu i državi

Danas je u Osnovnoj školi “Prvi mart” Vrbanjci (Kotor-Varoš), u sklopu programa manifestacije Dani Instituta za jezik, održana javna tribina o Suljagi Salihagiću i njegovom doprinosu bosanskom jeziku, društvu i

HISTORIJA

Krleža se divio bosanskoj kulturi te smatrao je nadmoćnom u odnosu na hrvatsku, čak i ukupnu evropsku

Miroslav Krleža, hrvatski književnik (Zagreb, 7. VII. 1893 – Zagreb, 29. XII. 1981). Autor najznačajnijih tekstova hrvatske književnosti XX. st. i pokretač mnogih kulturnih inicijativa zasnovanih na kritičkom osvješćivanju hrvatskog društva… bio je zaljubljenik Bosne i, u vremenu kad to možda nije

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

Na 34. Sarajevskom sajmu knjiga učestvovaće više od 120 izdavača: Knjige za sve generacije

Više od 120 izdavača iz Bosne i Hercegovine, regiona i šire učestvovaće na 34. po redu Internacionalnom sarajevskom sajmu knjiga i učila 2023. koji će se održati od 12. do