Herceg Novi – grad bosanskih vladara

Herceg Novi – grad bosanskih vladara

HERCEGNOVI (NOVI). Novi se nalazi u Župi Draževici, na morskoj obali.

Dijelovi starog grada postoje i danas. Isti je prepravljan u vrijeme španjolske i mletačke vlasti. Grad Novi je osnovao kralj Tvrtko I godine 1382 i dao mu ime sv. Stjepan. Grad je sagrađen prije 15-IX-1382 godine jer se već tada u Novom nalazi trg soli. Kralj Tvrtko je ukinuo trg soli u Novom 2-XII-1382 godne.

Novi je imao i svoje podgrađe sa trgom soli. Nekada Novi izvori nazivaju i Sutorinom.

U povelji kralja Alfonza V se spominje Novi kao posjed hercega Stjepana, 1444 godine.

Herceg Stjepan je uspostavio u Novom tvornicu tekstila 1449 godine uprkos protestima Dubrovčana i Kotorana. Tada se iz obližnje okolice naselio veći broj stanovnika koji su osnovali gradsko naselje.

Novi je služio kao luka i ljetno obitavalište Kosača. Održavao je veze sa talijanskim gradovima i vladarima. Alfonz V iz Napulja dao je dozvolu hercegu Stjepanu 1452 godine da za svoju ličnu upotrebu može uvesti živežnih namirnica u vrijednosti 2000 dukata bez naplate carina.

Herceg Stjepan je sastavio svoj testament u Novom 1466 i tu je iste godine i umro. Turci su se poslije njegove smrti primicali gradu Novom koji su osvojili 1482 godine. Oni su zaveli svoju administraciju s kadijom i njegovim eminima i amaldarima (carinicima) na čelu. Tu je i dalje bio trg soli kao i u Kleku.

Novi se prozvao Hercegnovi po hercegu Stjepanu.

Izvor: Marko Vego, ‘Naselja bosanske srednjovjekovne države’.

(MiruhBosne)

Previous Gračanički 'Tring' počeo izvoz elektronskih štampanih ploča (PCB) za EU
Next Banovićki rudari prikupili pomoć za migrante

You might also like

HISTORIJA

Husaga Ćišić: Mi Bosanci nijesmo ničija prćija!

Husein Husaga Ćišić (15. 12. 1878. ‒ 30. 8. 1956) je bio gradonačelnik Mostara od 1935. do 1940. godine. Predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji, te član III

HISTORIJA

Abdulah-paša Deftedarija: Pravedni i ponosni bosanski namjesnik

–Pored najstarije travničke džamije, Jeni džamije, nalazi se turbe glasovitog Bošnjaka, rodom Sarajlije, Abdulah-paše Deftedarije (Deftedarevića). Četiri godine bio je vezir, tj. današnjim eglenom kazano predsjednik, Bosne. U vrijeme njegovog

HISTORIJA

Spomen ploča u Rimu o bosanskoj kraljici, ali grob je prazan…

Piše Emir Medanhodžić, Fondacija čuvari baštine Bassania -Razotkrivamo mitove i laži iz bosanske historije – Kraljica Katarina Kosača Tragična sudbina kraljice Katarine iskorištena je u vjerske , ideološke i propagandne svrhe