Herceg Novi – grad bosanskih vladara
HERCEGNOVI (NOVI). Novi se nalazi u Župi Draževici, na morskoj obali.
Dijelovi starog grada postoje i danas. Isti je prepravljan u vrijeme španjolske i mletačke vlasti. Grad Novi je osnovao kralj Tvrtko I godine 1382 i dao mu ime sv. Stjepan. Grad je sagrađen prije 15-IX-1382 godine jer se već tada u Novom nalazi trg soli. Kralj Tvrtko je ukinuo trg soli u Novom 2-XII-1382 godne.
Novi je imao i svoje podgrađe sa trgom soli. Nekada Novi izvori nazivaju i Sutorinom.
U povelji kralja Alfonza V se spominje Novi kao posjed hercega Stjepana, 1444 godine.
Herceg Stjepan je uspostavio u Novom tvornicu tekstila 1449 godine uprkos protestima Dubrovčana i Kotorana. Tada se iz obližnje okolice naselio veći broj stanovnika koji su osnovali gradsko naselje.
Novi je služio kao luka i ljetno obitavalište Kosača. Održavao je veze sa talijanskim gradovima i vladarima. Alfonz V iz Napulja dao je dozvolu hercegu Stjepanu 1452 godine da za svoju ličnu upotrebu može uvesti živežnih namirnica u vrijednosti 2000 dukata bez naplate carina.
Herceg Stjepan je sastavio svoj testament u Novom 1466 i tu je iste godine i umro. Turci su se poslije njegove smrti primicali gradu Novom koji su osvojili 1482 godine. Oni su zaveli svoju administraciju s kadijom i njegovim eminima i amaldarima (carinicima) na čelu. Tu je i dalje bio trg soli kao i u Kleku.
Novi se prozvao Hercegnovi po hercegu Stjepanu.
Izvor: Marko Vego, ‘Naselja bosanske srednjovjekovne države’.
(MiruhBosne)
You might also like
Husaga Ćišić: Mi Bosanci nijesmo ničija prćija!
Husein Husaga Ćišić (15. 12. 1878. ‒ 30. 8. 1956) je bio gradonačelnik Mostara od 1935. do 1940. godine. Predsjednik Vakufsko-mearifskog sabora u Sarajevu, senator u Kraljevini Jugoslaviji, te član III
Abdulah-paša Deftedarija: Pravedni i ponosni bosanski namjesnik
–Pored najstarije travničke džamije, Jeni džamije, nalazi se turbe glasovitog Bošnjaka, rodom Sarajlije, Abdulah-paše Deftedarije (Deftedarevića). Četiri godine bio je vezir, tj. današnjim eglenom kazano predsjednik, Bosne. U vrijeme njegovog
Spomen ploča u Rimu o bosanskoj kraljici, ali grob je prazan…
Piše Emir Medanhodžić, Fondacija čuvari baštine Bassania -Razotkrivamo mitove i laži iz bosanske historije – Kraljica Katarina Kosača Tragična sudbina kraljice Katarine iskorištena je u vjerske , ideološke i propagandne svrhe