Hercegovina: Uzgoj nara se isplati

Porodica Dabić u Željuši, kod Mostara, ima zasađeno oko 500 stabala pitomog nara i 500 do 600 stabala divljeg nara koji raste svuda na imanju. Pored pravljenja soka i čaja, odlučili su nedavno da pokušaju sa džemom od divljeg nara. Ovaj rijedak proizvod već je izazvao veliko interesovanje a svi koji su ga probali su oduševljeni.

Matični sok od nara, matični sok od divljeg nara, sirup od divljeg nara, čaj od kore ploda nara i džem od divljeg nara, čine paletu proizvoda koji kupcima nudi gazdinstvo Dabić iz Trebinja. U narednom periodu ovoj listi će se pridružiti i ulje od zrna divljeg nara koje će raditi po narudžbini.

Kad je riječ o proizvodnji soka od nara, za nju se može slobodnu reči da kod Dabića ima višedecenijsku tradiciju.

“Roditelji mog supruga su porijeklom iz Željuše kod Mostara, to je kraj poznat po naru, i oni su još od davnina proizvodili sok, doduše za sopstvene potrebe. Tokom rata sve je to uništeno, zapaljeno, tek 2010. ili 2011. godine moj suprug je odlučio da obnovi voćnjake. Nastavili smo, što se tiče soka, da to radimo na isti način kako su i ranije radili. Sok pravimo po starinskom receptu bez ikakvih dodataka, s tim što je kod sirupa samo dodatak šećer. Čaj pravimo od kore ploda nara. Ona se i ranije koristila kod problema sa dijarejom. U kori ima tanina koji može zaustavljati i krvarenje iz rane, zgrušava krv. Mi smo to samo uobličili i upakovali da ne budu komadi već čaj“, započinje priču Dušica Dabić.

Džem od divljeg nara – adut domaćinstva Dabić

Nedavno su ovim proizvodima dodali su još jedan, koji je mnogo rjeđi – džem od divljeg nara. Za sada ga prave samo od pulpe divljeg nara, a već od slijedeće godine praviće ga i od pulpe pitomog nara.

“Kad je riječ o džemu, izgleda da tu spadamo u rijetke u svijetu koji to rade. Našli smo negdje da to prave Grci i to od pitomog nara. Mi smo probali od divljeg, džem je prošao analize, uspjeli smo da dođemo do prave formule i ljudi su odušljevljeni. Prije 15-ak dana krenuli smo i sa reklamiranjem tog proizvoda, porudžbine su već krenule.  Mi imamo veliku količinu sirovine, a sok pravimo cijeđenjem samo zrna, nema cijeđenja kore, tako da imamo veliku količinu pulpe od divljeg nara. Moj suprug je prvi došao na ideju da probamo da pravimo džem, krenuli smo prvo da ga napravimo za sebe, i odmah nam je uspjelo. Radili smo analize, razgovorali sa tehnologom, pošto smo mi mladi da bi smo baš znali kako se prave ti džemovi. Na kraju nam je uspjelo“, kaže Dušica.

Iako je tek kratko u prodaji, ovaj proizvod je, kaže izazvao veliko interesovanje. Na društvenim mrežama koje Dabići koriste kako bi lakše došli do kupaca svakodnevno stižu pitanja i pozivi.

Nemaju problema sa prodajom svojih proizvoda

Dabići u Željuši imaju zasađeno oko 500 stabala pitomog nara i 500 do 600 stabala divljeg nara koji raste svuda na imanju.

“Imamo oko sedam tona sirovine i svu iskoristimo na naše proizvode, svaki dio nara se iskoristi. Naravno, prvih godina kad smo krenuli radili smo samo sok, onda smo počeli i drugo. Kada posadite nar on tek negdje nakon tri ili četiri godine krene da rađa, a tek oko desete godine daje pun rod. Tako da ćemo u narednih nekoliko godina sigurno imati i više od sadašnjih sedam tona nara“, kaže Dušica.

Prošle godine su napunili preko 2.000 flaša soka, a problema sa prodajom svojih proizvoda nemaju.

“Uspijemo prodati svaku flašu. Pretprošle godine smo napunili oko 1.600 flaša i u septembru nismo imali više ni jednu za prodaju. Koristimo društvne mreže Facebook i Instagram kako bismo došli do kupaca. Prije društvenih mreža reklama je bila “od usta do usta”. Ko jednom kod nas kupi sok, vraća nam se i preporučuje. Naši proizvodi mogu se naći ovdje u Hercegovini, najviše u Hercegovačkoj kući, ali i u Banjaluci, Beogradu, Bosna je cijela pokrivena – Tuzla, Zenica, Sarajevo – što u marketima, što u prodavnicama zdrave hrane. Stigli su čak i do Kanade. Ljudi to ovdje kupuju i nose koliko uspiju“, priča naša sagovornica.

Uzgoj nara se isplati

Imajući u vidu ulaganja i rad koji treba uložiti, kad je riječ o navodnjavanju, đubrenju, orezivanju, uzgoj nara se, prema riječima naše sagovornice, isplati.

“Mi ne idemo na neku enormnu zaradu, znamo, naravno, koliko može da plati kupac. Čak su nam govorili i da je jeftino proizvode prodajemo, kad se uzme u obzir da, recimo, u Srbiji cijena soka od divljeg nara sa nekim suplimentima iznosi 20 do 30 evra, količina od 400 ml. Zadovoljni smo, uglavnom, prinos je veći svake godine, ali i potražnja raste“, kaže Dušica.

Za Dabiće je ovo porodični biznis u koji je uključena cijela porodica. Planiraju da u budućnosti oforme zasad nara i u Trebinju. Do sada su sve radili sopstvenim sredstvima, bez ikakvih donacija i pomoći, koje bi, kaže Dušica, dobro došle.

Izvor: AgroKlub