Historičar Neven Budak, čija je uža specijalnost medievistika, bio je gost emisije ‘Nedjeljom u 2’ na HRT-u.
U zadnje vrijeme izgleda da se ljudi u Hrvatskoj sve više dijele s obzirom na svoja stajališta o historiji – bilo da je riječ o Drugom svjetskom ratu ili o ne toliko davnim događajima. Iako historija, barem po Ciceronu, slovi kao ‘učiteljica života’, historičar Neven Budak smatra da ona također, kao i svaka škola, može imati i slabe učenike.
– Kao sa svakom školom nešto učimo, ali ima puno loših đaka pa ne uče ništa, a neki nauče pa zaborave. Kada bi se htjelo, moglo bi se nešto naučiti – tu se najviše misli na političku povijest, a ne na ove druge grane povijesti, rekao je.
Također je komentarisao izložbu ‘U početku bijaše kraljevstvo’ u Klovićevim dvorima u Zagrebu koja je tematizirala 1100. godišnjicu osnivanja navodnog Hrvatskog kraljevstva.
– Na izložbi ima jako puno lijepih izložaka i u tom smislu je interesantna svakom prosječnom posjetitelju koji može puno toga saznati. Ono što je problem je što ne vidim koja je koncepcija te izložbe. Ona bi trebala govoriti o Hrvatskom Kraljevstvu, a ja ne vidim da ona to radi. Možda u onoj najranijoj fazi samostalnog Hrvatskog Kraljevstva – dakle do 1102. godine – ali nakon toga zapravo vi uopće ne znate što je to Hrvatsko Kraljevstvo, smatra on.
– Nema riječi o saborima ili banovima, ne objašnjava se zapravo da je postojalo Hrvatsko Kraljevstvo, ali da je postojalo i Slavonsko kraljevstvo – koje je u određenim trenutcima u 16. i 17. stoljeću zapravo bilo dominantno kao mjesto okupljanja Hrvata, istaknuo je.
Ocijenio je kako se na izložbi ne spominje dovoljno uloga Venecije koja je vladala jednim velikim dijelom Hrvatskog Kraljevstva, a koja nije bila njegov dio, već je pripadala Mletačkoj državi.
Također je podsjetio da se pretjeranim naglašavanjem na hrvatsku državnost i njen simbolički početak krunidbom kralja Tomislava zapravo zanemaruje važan period hrvatske povijesti koji je prethodio.
– U potpunosti se briše 9. stoljeće u kojem smo imali Trpimira – koji je sigurno jedan od najvećih hrvatskih vladara – imali smo Branimira i Domagoja – dakle vladare koje inače slavimo i cijenimo, ali onim su cijelom ovom proslavom 1100. obljetnice gurnuti u drugi plan kao da su nevažni ili manje važni, istaknuo je.
– To se dogodilo zato jer je nekom pala na pamet ideja da bi mogli slaviti 1100 godina navodne krundibe 925. godine, a zapravo se možda više slavi stogodišnjica proslave odnosno 1000. obljetnice – više je o tome riječ nego o samom Tomislavu i njegovu dobu, dodao je.
‘Krunidba na Duvanjskom polju nije se dogodila’
– Kralj Tomislav je stvarno postojao, nitko to ne dovodi u pitanje. Prvi put je zabilježen s titulom dux što danas prevodimo sa ‘knez’ iako ne znamo kako je ona glasila na hrvatskom u to doba jer nemamo zapisa na hrvatskom jeziku. Papa ga 925. u pismu oslovljava titulom rex dakle kralj – to je ono što sasvim sigurno znamo u njemu, objasnio je.
Jedino što se još može sa sigurnošću utvrditi je da su dvije godine poslije odnosno 927. godine Hrvati odnijeli pobjedu nad Bugarima, iako nema izvora koji mogu potvrditi je li je to bilo pod vlasti kralja Tomislava ili nekog od njegovih nasljednika, tvrdi Budak.
Krunidba na Duvanjskom polju je nešto što se neupitno nije dogodilo, tvrdi Budak.
(Ova godišnjica se intenzivno obilježavala i u našoj zemlji, posebno u duvanjskom kraju, što je bilo izuzetno medijiski popraćeno od strane javnih medija u glavnom gradu.)
Govoreći o hrvatskom identitetu, Budak ističe da je hrvatski identitet neupitan. Izvori vrlo jasno govore o hrvatskom identitetu od devetog stoljeća u kontinuitetu do dana današnjeg.
– Ono što je upitno je tko se sve nazivao Hrvatom, jesu li se svi na nekom teritoriju nazivali Hrvatima ili su se samo pripadnici elite nazivali Hrvatima, a s vremenom se onda to širilo. U 16. stoljeću, kada dolazi do pomicanja stanovništva iz Hrvatske prema onome što se tada zvalo Slavonija, a to je današnja sjeverozapadna Hrvatska, tj. Zagreb i šira okolica – pa kada je to stanovništvo iz Hrvatske dolazilo ondje, ti lokalni su ih nazivali Horvatima, dakle zato jer su došli iz Hrvatske i to bez obzira jesu li to bili kmetovi ili plemići. Ti ljudi su prenijeli svoj identitet na one koji su živjeli u srednjovjekovnoj Slavoniji, tj. na one koji nisu imali hrvatski identitet, kazao je Budak.
(hrt/MiruhBosne)
