Hommage Zuki Džumhuru: Kosmopolita koji je sve pretvarao u umjetnost

Hommage Zuki Džumhuru: Kosmopolita koji je sve pretvarao u umjetnost

Govoriti, pisati i razmišljati o liku i djelu najpoznatijeg pisca, putopisca, karikaturiste, scenografa i scenariste, konjičanina, Zulfikara Zuke Džumhura, uvijek mi pričinjava veliko zadovoljstvo. Tako je i ovih dana, dok užurbano sa kolegama u okviru projekta „Teatar baština ‘22“, pripremam program obilježavanja 102.godišnjice od Zukinog rođenja, a koja se navršava 24. septembra.

Bio je to čovjek kosmopolitskog duha, koji je znao sve što dotakne, pretvoriti u umjetnost. O Zuki je toliko toga rečeno i napisano, ali uvijek postoji neki detalj koji otkrijem, dok iščitavam njegove rukopise, prelistavam karikature, slušam i gledam emisije.

Više od 10.000 karikatura u Politici

Koliko god toga da se kaže o našem „Hodoljupcu“, čini mi se da je malo, zato konjičkoj publici nastojim svake godine, kroz rad u Narodnom univerzitetu, otkriti i prezentirati nešto novo iz njegovog bogatog umjetničkog opusa. Kao važnu zadaću koju sam sebi postavio je upoznavanje i mladih ljudi sa Zukinim stvaralaštvom, pa su ovih dana, učenici iz Osnovne škole „Čelebići“ učestvovali u likovnoj radionici „Putem Zukinih karikatura“, koju su u  Zukinoj rodnoj kući, održali moje kolege, kustos Muhamed Krnjić i akademski grafičar, Dino Džumhur.

Ovakvim radionicama želimo otkriti talentirane mlade ljude, neke nove putopisce, koji će jednog dana promovirati naš Konjic širom svijeta, kao što je to cijeli život činio i Zuko.

Zuko Džumhur objavio je više od 10.000 karikatura, koje su krasile naslovnice Politike, a bile su svojevrsna ironija na društveno-političke procese u bivšoj državi. Kažu, da se Politika najviše prodavala, jer je građanstvo i čitalačku javnost privlačila upravo takva karikatura, koja na izvjestan način odražava stanje društva i svih dešavanja iz tog vremena.

Časopisi New York Times i Associated Press, kao i drugi brojni mediji, su Zuku „lansirali“ u svjetsku orbitu umjetničko-likovnog izraza, zahvaljujući upravo karikaturi, gdje su „obrnute“ uloge između Marksa i Staljina, što je tada izazvalo veliku pažnju u svjetskoj javnosti.

Svi su se u to vrijeme bili začuđeni hrabrošću jednog umjetnika da se tako slobodno izražava u režimu, koji prema njihovoj interpretaciji, nije bio dovoljno liberalan, ali u određenom smislu, Zuki je pogodovalo vrijeme Informbiroa.

“Putevima svile”

Ovo spominjem, prije svega zbog mlađih generacija, kojima želim dočarati mali dio Zukinog stvaralačkog opusa, te ih potaknuti da posjete u subotu, 24. septembra, na dan Zukinog rođenja, od 10 do 12 sati njegovu rodnu kuću, gdje se čuva više od stotinu eksponata, kao što su objavljeni i neobjavljeni rukopisi, karikature, raritena – više od jednog stoljeća stara kolekcija namještaja uljepšana šarama najboljih konjičkih drvorezbara, lične stvari, te autentične nošnje, koje je Zuko nosio u emisiji „Hodoljublja“.

Istog dana, u 9 ujutro, bit će upriličena posjeta Zukinom mezaru na Musali, dok u večernjim satima, u 19:15, počinje glavni program obilježavanja 102.godišnjice od Zukinog rođenja u Galeriji Zavičajnog muzeja. Riječ je o promociji putopisa „Putevima svile“, koji su priredili dvojica sjajnih putopisaca, Hamza Ridžal i Edib Kadić. Ovaj dvojac me u više navrata fascinirao, jer su uspjeli u jednom polovnom pasatu proći „put svile“ i tako slikovito i živopisno zabilježiti tradicijske vrijednosti, koje su imale izvjesnog utjecaja i na našu kulturu i tradiciju.

Slušajući Hamzu kada priča, ne samo o adetima, koje uobičajno i mogu naslutiti da možete susresti, ali kada govori o makamima, tim haromonijskim linijama u pogledu etnomuzikološkog naslijeđa, gdje on kroz stare napjeve prepoznaje određene sevdalijske trenutke koji su imanentni interpretaciji sevdaha na ovom prostoru.

Upravo uz taj specifičan narativ jednog Zulfikara Zuke Džumhura, koji je sva svoja znanja i saznanja velikodušno darovao nama, uz taj narativ, odraz i habitus kojeg je stekao ovdje u našim čaršijama, ispunjen sevdahom i ljubavlju; tako su i ova dva momka krenula vrlo iskreno i jako sam sretan da se bh. javnost ponovno vraća putopisu kroz njihovo djelo. Oni su uspjeli vratiti putopis u bosansku književnost, tu specifičnu formu koja je bila skoro pa zamrla, a velika inspiracija bio im je Zulfikar Zuko Džumhur, kojeg autori smatraju posljednjim velikim bh. putopiscem. Nadam će oni biti motiv i inspiracija drugim ljudima da putuju, pišu i prenose nam priče iz cijelog svijeta.

Projekcija filma ‘Horoskop’

Program obilježavanja godišnjice rođenja Zuke Džumhura će biti obogaćen i otvaranjem izložbe „Konjic i Zuko, birvaktile i u sjećanju“, poznatog konjičkog arhivara Safeta Hebibovića, dok će konjički književnik, Senadin Dino Begtašević, na njemu svojstven način, govoriti o Safetovom doprinosu na očuvanju umjetničkog opusa Zuke Džumhura.

Sa jedne od ranijih izložbi (Vehid Šišić)

Zahvaljujući suradnji sa Filmskim Centrom u Sarajevu i uvaženom direktoricom, rediteljicom Ines Tanović, ovogodišnji program završavamo 28. septembra projekcijom filma „Horoskop“, za koji je scenario uradio Zuko Džumhur, a isti je režirao Boro Drašković. Film je snimljen 1969. godine, a glavne uloge su tada ostvarili Milena Dravić i Dragan Nikolić. Za razliku od filma „Miris dunja“, koji smo, uglavnom, svi gledali, ovaj drugi Zukin film, većina nije, te se nadam da će privući pažnju konjičke publike.

Imamo, zaista, mnogo razloga da pokazujemo pažnju i poštovanje prema onima koji su nas, itekako, zadužili, jer su svoje stvaralaštvo ostavili nama u amanet i tako dali novim generacijama da ga promišljaju, nastojeći kontekstualizirati vrijednosti tog djela u današnjici.

Benjamin Mušinović, AJB

Previous Bihaćka firma primjer odnosa prema radnicima
Next 'FBiH ima najstabilniji budžet u Jugoistočnoj Evropi'

You might also like

PISMENOST / KNJIŽEVNOST

U Vijećnici predstavljena knjiga Jovana Divjaka ‘Ne pucaj!’

Knjiga od tri toma “Ne pucaj!” autora Jovana Divjaka posthumno je predstavljena u sarajevskoj Vijećnici na prvu godišnjicu Divjakove smrti, javlja Fena. Brojni poštovaoci autorovog lika i djela prisustvovali su

KULTURA I UMJETNOST

Počinje uzbudljivo festivalsko ljeto u glavnom gradu države: Do kraja jula će se tražiti krevet više u KS

Početak ljetne sezone u glavnom gradu Bosne i Hercegovine početak je i brojnih festivala u Sarajevu. Burno festivalsko ljeto u glavnom gradu BiH tek je počelo. Baščaršijske noći, Festival ulične

SEHARA

Derviš Sušić o Bošnjacima: Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu. Najbolja konjica evropska. A u vlastitoj kući najsporija računica

“Nije sporost ovom svijetu prirođena. Najbrža, najborbenija pješadija na svijetu – janjičari Bošnjaci, najbolja konjica evropska – Bošnjaci spahije, to je Fridrih der Grosse potvrdio. A u vlastitoj kući najsporija