Hrvati sve više kupuju nekretnine na bosanskohercegovačkim zimovalištima

Hrvati sve više kupuju nekretnine na bosanskohercegovačkim zimovalištima

 

Oglasnici u Republici Hrvatskoj, kako oni štampani, tako i elektronski, posljednjih mjeseci ponovo su zatrpani ponudom nekretnina iz susjedne Bosne i Hercegovine, posebno apartmanima i kućama za odmor na tamošnjim skijalištima, piše Slobodna Dalmacija.

Bile su dovoljne dvije zime bogate snijegom i minusima, kao i nešto bolja ekonomska situacija, da ljubitelji skijanja i drugih zimskih radosti ponovno živnu i krenu se interesovati, ali i kupovati u prvom hrvatskom istočnom susjedstvu.

– To je tržište – kaže Željko Ajduk, vlasnik agencije za promet nekretninama u Imotskom – ponovo živnulo. Mi to vidimo prije svega po našim internetskim stranicama i klikanosti, što naravno redovno pratimo. Dok smo lani, nakon sedam-osam godina pauze, realizirali prodaju dviju ili triju kuća, ove godine, iako smo tek na njezinu kalendarskom početku, to bi moglo biti i puno više.

Imotskom i tamošnjim kupcima najbliže je Blidinje, ski-centar nastao nakon rata 90-ih. Gradnja je buknula prije 15 i više godina, ali je potkraj prošloga desetljeća došlo do krize u nekretninskom biznisu, kao i cijeloj regiji i svijetu.

Problem su dodatni bili oni administrativne naravi, jer se radi o parku prirode i nedostajali su planovi svih vrsta, kao i sređene vlasničke knjige, tako da su mnogi privatni vlasnici nakon početnog zanosa prodavali svoje nekretnine.

-Prije dvije godine stvari su krenule nabolje prije svega jer je lokalna vlast našla privatnog koncesionara za ski-centar i više nije lutrija hoće li raditi četverosjed i liftovi na obroncima Risovca između Vrana i Čvrsnice. Na Blidnju se danas tako opet gradi.

– Kada me pitate za cijenu nekretnina, tu vam nekog pravila nema. Neka prosječna cijena kvadrata zemljišta se kreće oko 20 konvertibilnih maraka, ali nije isto radi li se o placu od 200 ili 500 kvadrata, jer su veći skuplji. Što se tiče stambenih kvadrata u namještenim planinskim kućama, oni su tu negdje oko 600 maraka prosječno, dok se za roh-bau traži oko 300 KM – pojašnjava Ajduk.

Istim tempom gradilo se prije 10-ak i više godina i na Kupresu, koji kao i Blidinje nazivaju – hercegovačkim Alpama. Zbog istih razloga je stalo, ali i ponovno oživjelo.

– Sada je pravo vrijeme za kupnju nekretnine jer su cijene niže nego ikada – kaže Dragan Kupreškić, privatni investitor i nastavlja:

– Tamo na vrhuncu, 2007. – 2008. godine kvadrat se kako na Čajuši, potezu smještenom lijevo od hotela Adria-ski, tako i samom Kupresu prodavao i do hiljadu eura po kvadratu, dok je na Jahorini išao i do dvije hiljade eura. Danas na Čajuši imate kvadrat u gotovoj apartmanskoj kući i visokom roh-bau, gdje je ostalo postaviti laminat, sanitarije, vrata i konvektore za grijanje, između 350 i 470 eura. Za nekih 20 hiljada eura možete dobiti vrlo dobar apartman, što je cijena osrednje garaže u Splitu i Zagrebu.

Kupcima iz Hrvatske stjecanje nekretnina u Bosni i Hercegovini olakšano je nakon što je 2017. godine između dviju država potpisan sporazum. Više nema reciprociteta, kvota i slično, pa je dovoljna lična karta i, naravno, novac na računu. Prodaju nekretnina na skijalištima u susjedstvu, nakon početnog dvoumljenja, počele su kreditno pratiti i tamošnje banke.

– Polovica mojih kupaca su iz Hrvatske, konkretno Zagreb, Osijek, Duga Resa i naravno iz Dalmacije, odnosno Splita, Trogira, Makarske – reći će Kupreškić.

Uz isplativost ulaganja, kupce iz Hrvatske najviše muči pitanje sigurnosti i, ne daj Bože, repriza 90-ih.

– Tu vam nikakvog straha nema – odmah će nas dočekati Bane Obućina, koji na Jahorini podigao već nekoliko kuća s apartmanima za prodaju.

– I jedan od prvih kupaca u mojoj novoj zgradi bio je čovjek iz Karlovca. Zove me i dolazi puno ljudi iz Dalmacije, i to onih koji se dolje bave iznajmljivanjem. Plan im je zaokružiti posao na cijelu godinu – pola godine rentavanja na moru, pola na planini. Imam dobrog prijatelja s Korčule koji dolje drži restoran i apartmane. Kada usporedite cijene usluga, one su vam slične, s tim da je ulaganje u nekretnine na obali četiri puta skuplje – veli Obućina.

Jahorina je ipak šampion zimskog turizma u BiH, a možda i šire pa je zovu – balkanskim Aspenom. Posljedično to prate i cijene nekretnina.

– U objektu koji smo dovršavali i prodavali 2016. godine apartman od 35 kvadrata mogli ste kupiti za 42 hiljade eura. Takav isti u novoj kući danas je 20 posto skuplji. Da nema kupaca, vjerovatno bi to bilo niže, ali tržište diktira cijenu – logika je ovog investitora s Jahorine, koji kupcima nudi i vođenje posla s rentanjem dok oni ne koriste svoje apartmane.

– Nama su u januaru glavni gosti bili Dalmatinci i Vojvođani. Čini mi se da bolje od ovog ne može! Jedino je pitanje jesmo li mi dotakli gornju granicu svojih sposobnosti – pita se Obućina.

– Kada ima snijega i skijalište radi, vi od Nove godine do sredine marta teško možete naći smještaj za produženi vikend na Kupresu. Isto je, čujem, i na Blidinju. Mene ljudi posljednjih sedmica neprestano zovu i imam dojam da mi ne vjeruju kada im kažem da sam odavno bukirana – pojadala se jedna iznajmljivačica s Čajuše, koja samo Boga moli da iduća sezona barem upola bude bogata snijegom kao ova.

-Dalmatinski agenti za nekretnine kažu da im se klijenti, navikli na papreno ovdašnje tržište, prvenstveno iznenade cijenama u Bosni i Hercegovini. Ne radi se samo o apartmanima i vikendicama, nego i stanovima. Primjer je Mostar, koji je zbog atributa studentskog grada možda i najskuplji u cijeloj BiH kada su stambeni kvadrati u pitanju.

– Sve se manje pita je li tamo sigurno, što ako bude rata i slično. Tržište u BiH funkcioniše, a i iskustva iz nedavne prošlosti govore kako je unatoč svemu privatno vlasništvo zaštićeno – kaže na ovo temu Marin Biliškov iz poznate splitske agencije za nekretnine.

Previous Hava Fazlić: Uspješna poslovna žena, ima četiri firme i 60 uposlenika
Next Ponovo nagrade za MS&WOOD, štand na Sajmu u Kelnu posjetio vlasnik branda Natuzzi

You might also like

Ekonomija/Biznis

Njemačka kompanija u Tuzli traži lokaciju za kapitalnu investiciju koja će obezbijediti 2,500 hiljade radnih mjesta

U narednom periodu Tuzla bi mogla postati bogatija za kapitalnu investiciju kompanije iz Njemačke koja bi prema prvim najavama mogla da zaposli oko 2,500 hiljade radnika. Naime, kako saznaje Tuzlanski.ba, njemačka

Ekonomija/Biznis

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prvi put premašio milijardu maraka

  Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno – prehrambenih proizvoda za period 2012.- 2017. godina u kojoj se navodi da je izvoz ovih proizvoda iz Bosne

Ekonomija/Biznis

Srebrenica: Sve što proizvedu, to i prodaju

Povratnici u Gostilj Fikreta i Avdo Sandžić bave se poljoprivredom. Prave džemove, sokove, ajvare i druge prehrambene proizvode. Bračni par Fikreta (62) i Avdo (64) Sandžić, prvi povratnici Gostilja kod