I danas je “živa“ hadžijska sofa sa koje se iz Mostara polazilo na hadždž

I danas je “živa“ hadžijska sofa sa koje se iz Mostara polazilo na hadždž

Sveta misija – obred hadža u davna vremena u Mostaru je započinjala i završavala na hadžijskoj sofi u naselju Tekija, koja postoji i danas, ali odavno ne služi svrsi.

Smještena u dvorištu dvospratnice, zaklonjena iza ogromnih zidova zgrada koje su u međuvremenu izgrađene u ovom dijelu Mostara, sofa stare Mostarce podsjeća na davna vremena.

Pored sofe nalazi se radionica Fadila Pandura. Davno još došao je na ideju o obnovi ovog važnog, a istovremeno zaboravljenog mjesta, podsjećajući da u Bosni i Hercegovini, prema saznanjima, danas ne postoji slična sofa, osim nevesinjske, koja je znatno manja od ove.

“Sedamdesetih godina prošlog vijeka ovdje je došla žena koja je obavila namaz. Kasnije je moja majka iz dijaloga s njom doznala da je riječ o mjestu koje je u prošlosti bilo hadžijska sofa sa koje se polazilo na hadž“, kaže Panduru razgovoru za Anadolu Agency.

Sofa je inače bila iza metar visokog zida, a njezina površina bila je 144 kvadratna metra (dužina i širina po 12 metara).

“Danas su tu ustvari ostaci sofe. Mi smo davno došli na ideju da je obnovimo, međutim u institucijama nismo naišli na dobar prijem i na ljude koji bi imali volju da vratimo sofu“, dodao je.

Ovo mjesto opisao je i Ibrahim Kajan, koji je u svojim zapisima naveo kako je Hasan Nametak tvrdio da je samo Mostar imao kolektivni ispraćaj hadžija u Meku sa posebnog mjesta, a na istom ih se kasnije i dočekivalo. Misija je, prema predanjima, završavala obavljanjem namaza na ovom mjestu.

Na ovom mjestu se, inače, klanjao namaz, nakon čega se sjedalo na konje i kretalo ka Mekki.

Previous Vjernici klanjali bajram-namaz u banjalučkoj Ferhadiji
Next Bosanski malinari trljaju ruke! ‘Evo, vidi dunjaluka, vidi ljepote. Ja imam i ovdje zaradit kao i u Njemačkoj’

You might also like

HISTORIJA

STAROBOSANSKI NOVAC

Bosna pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju višehiljadugodišnju tradiciju kovanja vlastitog novca. Od Ilira preko srednjeg vijeka do današnjeg dana. Nakon smrti moćnog Tvrtka I stanje u Bosni

BAŠTINA

Arheološko područje Gabela kod Čapljine

Gabela se nalazi u plovnom dijelu donje Neretve, uz važnu saobraćajnicu koja je povezivala primorje sa širim brdovitim zaleđem. Iz tog razloga imala je veliki ekonomski i odbrambeni značaj, posebno

BAŠTINA

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine slavi 134. rođendan

Najvažnija savremena naučno-obrazovna i kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, Zemaljski muzej BiH danas obilježava svoju 134. godišnjicu postojanja, a tim povodom i na ovaj značajan datum pripremljen je niz