Srebrenica, 11. juli 2025.: Mukotrpan i naučno rigorozan proces vođen DNK analizom, kojim su identificirani ljudski posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama u Srebrenici i širom Zapadnog Balkana, pomaže preživjelima da ostvare svoje pravo na istinu i pravdu, izjavila je danas Kathryne Bomberger, generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP).
Gospođa Bomberger je govorila u Srebrenici tokom događaja organizovanih povodom 30. godišnjice genocida iz jula 1995. godine. To je uključivalo sahranu sedam novoidentifikovanih žrtava na Memorijalnom groblju Potočari.
Proces traženja nestalih osoba koji je razvijen u Bosni i Hercegovini omogućio je lociranje i identifikaciju više od tri četvrtine od 30.000 ljudi koji su nestali tokom sukoba 1990-ih, uključujući više od 7.000 od 8.000 muškaraca i dječaka koji su ubijeni nakon pada Srebrenice 1995. godine.
„Ovaj izuzetan broj identifikacija, koji nije zabilježen nigdje drugdje u svijetu, postignut je aktivnom saradnjom porodica nestalih s institucijama koje su osnovane u skladu sa zakonom kako bi pronašle nestale i podržale preživjele“, rekla je gđa Bomberger. „Ove institucije su sarađivale, razvijajući proces koji se sada primjenjuje u zemljama širom svijeta.“
Gđa Bomberger je rekla da su udruženja porodica u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini i širom regije odigrala ključnu ulogu: „Po prvi put u historiji, preživjeli – posebno žene – predvodili su pokret koji je ličnu tugu transformirao u organiziranu, građansku akciju na nacionalnom i međunarodnom nivou.“
Proces vođen DNK analizom u Bosni i Hercegovini temelji se na Zakonu o nestalim osobama, donesenom krajem 2004. godine uz podršku ICMP-a, i Instituta za nestale osobe (MPI), koji su suosnivali ICMP i Vijeće ministara BiH, a koji je operativan od 2008. godine. Istražitelji MPI-a provode istrage u saradnji s Tužilaštvom BiH, koje pokreće ekshumacije putem Državnog suda. Ovaj sudski nadzor, kao i primjena međunarodnih protokola o lancu čuvanja i genetičke nauke i napredne tehnologije baza podataka, omogućili su predstavljanje ključnih dokaza iz procesa lokacije i identifikacije pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Porodice nestalih imaju direktnu zastupljenost u MPI-ju i, putem mreže domaćih i regionalnih udruženja, održavaju efikasno zagovaranje po pitanju nestalih osoba. Grupa za nestale osobe, osnovana uz podršku ICMP-a kao dio Berlinskog procesa, okuplja regionalne institucije koje su odgovorne za ovo pitanje i olakšala je prekograničnu razmjenu informacija koja je dovela do većeg broja identifikacija.
Proces zasnovan na analizi DNK, koji je pionirski pokrenuo ICMP, koristi namjenski softver za poređenje profila DNK prikupljenih od porodica nestalih sa DNK izdvojenim iz ljudskih ostataka pronađenih u masovnim i tajnim grobnicama, a bio je posebno efikasan u kontekstu Srebrenice, gdje su počinioci pokušali sakriti dokaze u mjesecima nakon genocida, buldožerima rušeći primarne masovne grobnice i premještajući ljudske ostatke žrtava na tajne lokacije kilometrima od mjesta zločina.
Gđa Bomberger je naglasila da je proces „pružio nepobitne naučne dokaze o masovnom ubistvu koje se dogodilo u Srebrenici, uspostavljanjem uvjerljivih veza između žrtava, mjesta pogubljenja i mjesta sahranjivanja. Dokazi prikupljeni tokom ovog procesa – rigorozno ispitani od strane domaćih i međunarodnih sudova – pobijaju sve pokušaje poricanja da se genocid dogodio.“
Iako su desetine hiljada ljudi koji su nestali tokom sukoba pronađene i pronađene, gđa Bomberger je istakla da „više od hiljadu porodica iz Srebrenice i više od 10.000 porodica širom Zapadnog Balkana još uvijek ne zna sudbinu svojih voljenih. Najznačajniji način izražavanja solidarnosti s porodicama i podrške oporavku jeste nastavak potrage za istinom i pravdom.“
ICMP-ov Program za Zapadni Balkan promovira saradnju među zemljama u regiji kako bi se izgradilo povjerenje i identificirali zajednički izazovi i rješenja za pronalazak preostalih nestalih osoba, osnažuje porodice nestalih i organizacije civilnog društva, jača tehničke kapacitete domaćih institucija pružanjem pomoći u naprednim DNK tehnologijama i sistemima podataka, te nastoji osigurati kontinuiranu regionalnu saradnju podržavajući Grupu za nestale osobe i Regionalnu koordinaciju. – saopćio je ICMP.
O ICMP-u
ICMP je međuvladina organizacija zasnovana na ugovoru sa sjedištem u Hagu, Holandija. Njen mandat je da osigura saradnju vlada i drugih u pronalaženju osoba nestalih usljed sukoba, kršenja ljudskih prava, katastrofa, organizovanog kriminala, migracija i drugih uzroka, te da im pomogne u tome. Osnovan na Samitu G-7 1996. godine radi rješavanja problema osoba nestalih kao posljedica sukoba na Zapadnom Balkanu, ICMP djeluje globalno od 2004. godine.
“Geografija genocida” premijerno prikazana u Memorijalnom centru Srebrenica
– Rad koji se danas nastavlja na lociranju i identifikaciji žrtava genocida u Srebrenici 1995. godine je fundamentalan za osiguravanje istine i pravde, izjavila je ove sedmice generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), Kathryne Bomberger.
Govoreći na konferenciji koju je u srijedu organizirao Memorijalni centar Srebrenica, gđa Bomberger je predstavila najava “Geografije genocida”, stalne izložbe i interaktivne mape koje je kreirao ICMP uz podršku Evropske unije, a koje će biti zvanično otvorene na Međunarodni dan nestalih.
Geografija genocida, koja se nalazi u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, u Bosni i Hercegovini, objašnjava proces koji je omogućio utvrđivanje identiteta više od 90 posto žrtava Srebrenice.
Ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, izjavio je: „30 godina nakon genocida u Srebrenici, tuga preživjelih i porodica žrtava ostaje duboka i neizbježna. Vrijedan rad koji obavlja ICMP je ključan za istinu i pravdu, sjećanje i borbu protiv poricanja genocida. Genocid u Srebrenici bio je najveći zločin u Evropi od Drugog svjetskog rata. Za EU, istina, pravda i odgovornost su pitanje principa i temeljnih vrijednosti. Ponosan sam što je EU bila u mogućnosti da podrži izvanredan projekat ‘Geografija genocida’“.
Interaktivna mapa koja je dio izložbe omogućava posjetiocima da vide veze između primarnih i sekundarnih masovnih grobnica i da precizno odrede mjesto gdje su pronađeni ljudski ostaci identifikovanih žrtava. „Porodice mogu pretraživati po imenu“, rekla je gđa Bomberger. „Mapa tačno prikazuje gdje su pronađeni posmrtni ostaci te osobe, kada su ekshumirani i kada su identifikovani. Ona priča priču o tome šta se dogodilo sa ljudskim ostacima pojedinačnih žrtava. Postoji ogromna količina dokumentovanih informacija kojima porodice nestalih sada mogu pristupiti.“
Geografija genocida također izlaže političku i naučnu evoluciju procesa identifikacije, koji je, kako je gđa Bomberger istakla, „bio vrlo radikalan kada je prvi put predložen – jer su nove tehnologije koje su razvijene za podršku procesu omogućile povezivanje žrtava s prvobitnim mjestom zločina. Svaki pronađeni fragment kosti postaje dio naučnog mozaika koji vraća identitet žrtava i otkriva istinit prikaz onoga što se dogodilo.“
ICMP je 2000. godine počeo prikupljati DNK profile od porodica nestalih u bivšoj Jugoslaviji, uključujući porodice iz Srebrenice. Koristeći prilagođenu tehnologiju baze podataka, profili su upoređeni sa DNK izdvojenim iz ljudskih ostataka pronađenih u masovnim i tajnim grobnicama. ICMP je prvo podudaranje – 15-godišnjeg dječaka iz Srebrenice – napravio 2001. godine. Nakon toga, broj identifikovanih osoba, ne samo iz Srebrenice već i iz regije u cjelini, porastao je izuzetnom brzinom. Više od 20.000 rođaka onih koji su nestali u Srebrenici u julu 1995. godine dostavilo je genetske uzorke i relevantne informacije o svojim nestalim rođacima, omogućavajući konačnu identifikaciju više od 7.000 žrtava genocida. Identifikacije se još uvijek vrše.
Interaktivnoj mapi možete pristupiti na https://srebrenica.icmp.int/
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine jedinstvena institucija u svijetu
