Ilirska tradicija tetoviranja i danas zastupljena kod bosanskih žena u centralnim dijelovima zemlje (Video)

Ilirska tradicija tetoviranja i danas zastupljena kod bosanskih žena u centralnim dijelovima zemlje (Video)

 

U Srednjoj Bosni zastupljena je stoljećima duga tradicija tetoviranja bosanskih katolkinja – poznatija kao bocanje. Na svojim rukama danas je čuvaju još samo rijetke. Federacija plus iz Jajca donosi priču o posljednjim prenositeljicama ovog običaja.

U  „Glasniku zemaljskog muzeja” od 1.4.1894. u tekstu ‘Tetoviranje katolika u Bosni i Hercegovini’ Ćiro Truhelka piše pored ostalog:

-Za osvjetljenje našeg pitanja još će i to poslužiti, što se je tetoviranje i izvan Bosne održalo na nekim mjestima balkanskog poluostrva. Ovdje naročito valja spomenuti Arbanase, koji se općenito smatraju potomcima starih Ilira, te bi dakle u njih bilo tetoviranje istog postanja kao i u Bosni.

Megju katolicima općenit je taj običaj u okolici Prizrena, Gjakovice i Peći, pa sam dosta puta imao prilike vigjati tetoviranu čeljad iz Prizrena, Janjeva i Prištine. Nego vele, da u nekim krajevima i u muslima ima taj običaj, a naročito u kraju oko Elbasana, Tirana i Selaničke vođine, dok Toskine mare za nj.

U potonjem pogledu ne mogu se pozivati na svoje iskustvo već na vijesti, što ih imam od Arnauta, koji za vrijeme borave u Bosni, te me uvjeravahu, da su u onim krajevima često vigjali tetovirane muslime, zaključuje Truhelka.

 

(MiruhBosne/FTV)
Previous SVJEDOCI POTVRĐUJU: Odbili špijunirati za SOA pa protjerani iz Hrvatske
Next 'Binas' Bugojno upošljava 49 radnika

You might also like

KULTURA I UMJETNOST

U Tuzli 25. januara konferencija o kulturno-historijskoj vrijednosti sevdalinke

  Organizacija konferencije o nominaciji sevdalinke za upis na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva, bila je tema sastanka premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića i ministra za kulturu, sport i

BAŠTINA

Ferhadija džamija – Sarajevo

Najljepša i najznačajnija arhitektonska djela osmanskog perioda u Bosni nastaju u 16. stoljeću. Pored osnovne uloge kao sakralnih i kulturno-prosvjetnih objekata, džamije su predstavljale i centre mahala koje su nosile

BH RAZGLEDNICA

Bihać: Top sa sokolačke kule nakon osam decenija opet puca najavljujući iftar

  Tradicija oglašavanja iftarskog vremena putem ramazanskih topova u Krajini je utihla nakon Drugog svjetskog rata. Novije generacije su već navikle da se iftare uz kandilje i ezane sa minareta