IN MEMORIAM profesor Galib Šljivo

IN MEMORIAM profesor Galib Šljivo

Danas 30. aprila 2022. godine u Orašju u 89. godini života preminuo je istaknuti član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca profesor Galib Šljivo. Dženaza će se obaviti u ponedjeljak 2. maja 2022. godine u haremu džamije u Orašju u 15,00 sati.

Profesor Galib Šljivo rođen je 15. septembra 1933. godine u selu Brčigovo, opština Rogatica u rudarskoj porodici Muhameda Šljive i domaćice Šerife rođ. Alić. Do nenavršene pete godine, živio je u Brčigovu u krugu porodice koju je, radeći u rudniku Kukavice izdržavao njegov otac Muhamed-Hamed Šljivo koji je nastradao u rudniku, a iza sebe ostavio nezbrinutu porodicu sa majkom Šerifom i dvije godine mlađim bratom Mustafom-Mujom Šljivom. U takvim, nesigurnim izvorima prihoda, majka je poslije smrti muža odlučila da se preuda, a prije udaje, jedino rješenje je našla da starijeg sina smjesti u Vakufski dom u Sarajevu (Ulica Čadordžina, broj 48.).

Po prijemu u Vakufski dom, počeo je školovanje. Redovno školovanje:  osnovnu školu, prvi razred građanske škole, nižu gimnaziju i učiteljsku školu završio je u Sarajevu 1950. godine. Završivši učiteljsku školu, 30. juna 1950. godine, i sa nepunih 17 godina života, počeo je raditi kao učitelj u mnogim mjestima Bosne i Hercegovine. U tom vremenu završio je vanredno studije istorije i geografije na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu. Od 1. aprila 1977. godine stalno je zaposlen na Pedagoškoj akademiji u Banjaluci. Na istom fakultetu je upisao postdiplomske studije na Katedri za Opštu istoriju novog vijeka, te je za nepune tri godine položio prijemni ispit i svih osam ispita i odbranio magistarski rad Klek i Sutorina, 15. maja 1972. godine.

Pošto je položio sve ispite i odbranio magistarski rad dobio je akademski stepen magistra filozofskih nauka. Doktorsku tezu „Odnos Austrije prema pokretima u Bosni i Hercegovini sredinom XIX vijeka“ odbranio je 15. januara 1975. i stekao akademski stepen doktora istorijskih nauka.

Po dolasku u Banjaluku, prihvatio se zadatka osnivanja Instituta za istoriju Banjaluka, koji je počeo sa radom 1. novembra 1979. i on je bio njegov prvi direktor, ustvari neprekidno prvih deset godina rada. U Institutu za istoriju Banjaluka nastavio naučnoistraživački rad sa jasno zacrtanim ciljem da do detalja istraži historiju Bosne i Hercegovine u posljednjih sto godina osmanske vlasti 1788.-1878. godine, izuzetno važno razdoblje u Bosni i Hercegovini.

Uporedo sa pedagoškim radom, dr. Galib Šljivo je radio na naučnoistraživačkim projektima. Objavio je 21 naučnu monografiju, od kojih se neke smatraju najobimnijim i najkvalitetnijim, te se tim svrstao u najznačajnije bosanskohercegovačke i bošnjačke historičare XX i XXI stoljeća.

Počevši od 1970. godine pa do 1992. svake godine istraživao je, primjera radi, u Haus-Hof- und Staatsarhivu, Kriegs Arhivu i pregledao ogromnu arhivsku građu koja se čuva u fondovima Türkei. Slično je i sa historijskim arhivima u Zadru, Zagrebu, Dubrovniku, Sarajevu, Beogradu, Novom Sadu, itd. Nije propustio da istražuje i privatne arhive kao što su arhivi franjevačkih samostana, Arhiv porodice Mažuranić u Slavonskom Brodu. U Arhivu Srbije naišao je na vrlo bogate zbirke o prilikama u Bosni i Hercegovini. Obimna diplomatska građa nastala je u Francuskom konzulatu u Travniku (1807.-1814.), i Austrijskom konzulatu u Travniku (1808- 1821.). Od druge polovine XIX vijeka, veoma dragocjeni podaci nastali su u Ruskom, Engleskom, Talijanskom i Pruskom konzulatu u Sarajevu. To mu je omogućilo da prikupi zaista toliko podataka o zbivanju u Bosni i Hercegovini i da sroči pomenutu Ediciju.

Poslije objavljenih Šljivinih historijskih monografija ne može se reći da je historija Bosne i Hercegovine u zadnjih sto godina osmanske države nepoznata, odnosno da je Bosna i Hercegovina tamni vilajet.

U dva uzastopna mandata bio je predsjedavajući saveza istoričara SFR Jugoslavije. U tom svojstvu je organizirao i pripremio VII Kongres Saveza istoričara SFR Jugoslavije, u Aranđelovcu 1983. godine.

Za svoj rad je više puta nagrađivan i odlikovan. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 31. decembra 1973. godine. Za djelo Bosna i Hercegovina 1813.-1826. dodijeljena mu je 17. aprila 1986. godine Nagrada Veselin Masleša u 1986. godini kao društveno priznanje za radove u oblasti istorijskih nauka. Dobitnik je Plakete Vijeća Kongresa bošnjačkih inteletualaca. Za doprinos poznavanju historije Bosne i Hercegovine bio je još godine 1990., predložen za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U referatu za taj prijedlog kratko su prikazane samo neke od rasprava i studija dr. Šljive.

Sasvim sigurno za profesora Galiba Šljivu može se reći da je neponovljiva istraživačka ličnost u savremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji. Najvećim individualnim angažovanjem, istražujući takoreći svaki dostupni dokumenat, i u zemlji i u inostranstvu, on je ostvario veliko pregnuće da ispita i opiše historiju Bosne i Hercegovine u XIX vijeku i da tu historiju sačini od svih onih podataka koji mogu imati svoje značenje za političku, društvenu, ekonomsku i kulturnu historiju.

I poslije penzionisanja, još je više tragao za podacima za svoje monografije. I kad je bio u egzilu u Njemačkoj, istraživao je arhiv Konzulata Kraljevine Pruske u Bosni, dr. Otto Blau-a u arhivu Kraljevine Pruske u Berlinu i otkrio mnogo novih historijskih izvora. Od 1990. godine, dr. Galib Šljivo objavio je sedam novih historijskih monografija i preko sedamdeset studija, članaka i kraćih radova.

Kad se njegovi radovi sagledaju u cjelini, nema nikakve sumnje u to da su, svi, bez izuzetka, urađeni na historijskim izvorima prvog reda – i tako predstavljaju veliki doprinos historiji Bosne i Hercegovine, historiji balkanskih država i historiji Evrope.

Ono po čemu se posebno isticao jesu rezultati u nauci. Napisavši, i objavivši 21 monografiju, počevši od završetka Banjalučke bitke 1737., pa do austrougarske okupacije uspostavio je pregled historije Bosne i Hercegovine. Na osnovu objavljenih oskudnih radova o Bosni i Hercegovini, u naučnim krugovima je bilo uvriježeno mišljenje da o prilikama u Bosni i Hercegovini u XIX soljeću nema dovoljno historijskih izvora prvog reda. Ali, pokazalo se suprotno: baš o Bosni i Hercegovini u posljednjem stoljeću osmanske uprave ima sasvim dovoljno podataka.

U savremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji Šljivo je zauzeo posebno i istaknuto mjesto jer je sa izuzetnom trudoljubivošću i strpljenjem, ostvario veliki istraživački poduhvat, obrazovao  svoj naučni lik na rijetko vjerodostojan način. Druga prednost njegova rada nesumnjivo je u tome što on historiju Bosne i Hercegovine nikad ne istražuje i ne prikazuje izdvojeno od ostalih zemalja jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa uopšte.

Poslednje godine života profesor doktor Galib Šljivo proveo je u Orašju.

Previous Proljeće u Sarajevu: Parkovi i ulice ispunjeni šetačima
Next Ni trideset godina poslije nema optužnice za stradanja nedužnih civila na mostu u Brčkom

You might also like

HISTORIJA

Baton – veliki vojskovođa iz doline rijeke Bosne

  U dijelu lapidarija Franjevačke klasične gimnazije u Visokom označenom kao “Ilirski period” izložena je Batonova ploča. Riječ je o nadgrobnoj ploči Batona i njegovih šest sinova, te postoji teorija

NAŠI DANI

Obilježena 25. godišnjica pogibije Hajrudina Mešića-kapetana Hajre (VIDEO)

Na današnji dan prije 25 godina u plemenitoj misiji pokušaja spašavanja Srebreničana poginuo je ratni heroj Hajrudin Mešić , poznat kao kapetan Hajro. Godišnjica je obilježena polaganjem cvijeća na mjesto

NAŠI DANI

Drago Pilsel o Milanovićevom odlikovanju Jelića: ‘Posrnuće u ponor moralne katastrofe’

Ovih dana puno rekacija izazvao je Predsjednik RH odlukom da odlikuje optuženog za ratne zločine u našoj zemlji, Zlatana Miju Jelića. Tim povodom komentare je dao i novinar i aktivista